Зима једног лава

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zima jednog lava
Jugoslovenski poster
Izvorni naslovThe Lion in Winter
RežijaEntoni Harvi
ScenarioDžejms Goldman
ProducentMartin Pol
Temelji se naZima jednog lava
(Džejms Goldman)
Glavne ulogePiter O’Tul
Ketrin Hepbern
Entoni Hopkins
Džon Kasl
Najdžel Teri
Timoti Dolton
MuzikaDžon Bari
Direktor
fotografije
Daglas Slokom
MontažaDžon Blum
Producentska
kuća
Haworth Productions
DistributerAVCO Embassy Pictures
Godina1968.
Trajanje134 minuta
Zemlja UK
 SAD
Jezikengleski
Budžet4 miliona dolara[1]
Zarada22,3 miliona dolara[2]
IMDb veza

Zima jednog lava (engl. The Lion in Winter) je istorijski dramski film iz 1968. godine, koji je režirao Entoni Harvi, a scenario je napisao Džejms Goldman na osnovu sopstvene pozorišne predstave. Glavne uloge u filmu tumače Piter O’Tul, Ketrin Hepbern, Entoni Hopkins (kome je ovo prva velika uloga), Džon Kasl, Najdžel Teri i Timoti Dolton (u svom filmskom debiju). Radnja prati politička i lična previranjima među engleskim kraljem Henrijem II, njegovom suprugom Eleonorom od Akvitanije, njihova tri sina i njihovim gostima.

Film je postigao komercijalni uspeh i osvojio je tri Oskara; za najbolji adaptirani scenario, najbolju muziku, dok je Ketrin Hepbern svog trećeg Oskara za najbolju glumicu podelila sa Barbrom Strajsend. Televizijski rimejk ovog filma izašao je 2003. godine.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Radnja je smeštena tokom Božića 1183. godine, u zamku i primarnoj rezidenciji engleskog kralja Henrija II u Šinonu, u srednjovekovnom Anžujskom carstvu. Henri želi da njegov najmlađi sin Džon nasledi presto, dok njegova otuđena i zatvorena supruga Eleonora od Akvitanije, privremeno puštena iz zatvora za praznike, favorizuje njihovog najstarijeg preživelog sina Ričarda. U međuvremenu, francuski kralj Filip II, sin i naslednik Luja VII, Eleonorinog bivšeg muža, dao je svoju polusestru Alis, koja je trenutno Henrijeva ljubavnica, budućem nasledniku i zahteva ili njeno venčanje ili povratak njenog miraza.

Da bi pokvario njihove planove, Henri pristaje da Ričardu da Alis i učini ga naslednikom. On sklapa dogovor sa Eleonorom da joj dozvoli njenu slobodu u zamenu za Akvitaniju, koju će dati Džonu i Ričardu koji će se venčati sa Alis. Kada dogovor bude otkriven na venčanju, Ričard odbija da nastavi sa ceremonijom. Nakon što Ričard ode, Eleonora mazohistički traži od Henrija da poljubi Alis pred njom. Pošto je poverovao u Henrijeve namere, Džon, po nalogu srednjeg brata, Džefrija, kuje zaveru sa Filipom da zarati sa Engleskom. Henri i Filip se sastaju da bi pregovarali o uslovima, ali Henri ubrzo saznaje da je Filip kovao zaveru sa Džonom i Džefrijem, kao i da su on i Ričard nekada bili ljubavnici.

Henri odbacuje sva tri sina kao nepodobne i zaključava ih u vinski podrum. On planira da otputuje u Rim radi poništenja svog braka, kako bi mogao da oženi Alis i dobije nove naslednike, ali ona mu govori da on nikada neće moći da pusti svoje sinove iz zatvora, pošto će oni biti pretnja njegovoj budućoj deci. Henri shvata da je ona u pravu i osuđuje ih na smrt, ali ne može da se natera da ih ubije, već ih pusti da pobegnu. On i Eleonora se nadaju boljoj budućnosti, i ona se vraća brodom u svoj zatvor, smejući se sa Henrijem pre nego što ode.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Piter O’Tul kralj Henri II
Ketrin Hepbern kraljica Eleonora od Akvitanije
Entoni Hopkins princ Ričard
Džon Kasl princ Džefri
Najdžel Teri princ Džon
Timoti Dolton kralj Filip II
Džejn Merou princeza Alis
Najdžel Stok kapetan Vilijam Maršal
Kenet Ajvs stražar kraljice Eleonore
O. Z. Vajthed biskup Darama

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Joseph, Robert. "Films Come to the Emerald Isle: Emerald Isle Welcomes Films"”. Los Angeles Times. 17. 3. 1968. str. q26. 
  2. ^ „The Lion in Winter (1968)”. The Numbers. Pristupljeno 13. 2. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]