Mikroskop

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Upotreba Posmatranje malog uzorka
Značajni eksperimenti
Otkriće ćelija
Pronalazač Hans Liperši
Zaharijas Jansen
Srodni delovi Optički mikroskop Elektronski mikroskop

Mikroskop (grčki: micron = mali i scopos = ciljanje) je instrument za posmatranje predmeta koji su previše mali da bi se mogli videti golim okom. Nauka istraživanja malih predmeta koristeći ovakve instrumente se naziva mikroskopija, a termin „mikroskopski“ ima značenje „veoma mali“, slabo vidljiv golim okom.[1]

Sadržaj

[uredi] Istorijat

Holanđanin Antoni van Levenhuk (24. oktobar 1632. - 27. avgust 1723.) bio je po zanimanju brusač stakla. Sočiva koja je on pravio su bila prava „majstorija“ u njegovo vreme i neretko su mu gosti bili članovi kraljevskih porodica kako bi posmatrali mikro-svet kroz njegova sočiva. Njegova sočiva uvećavala su do 250 puta. Smatra se prvim istraživačem protozoa, ljudskih spermatozoida, bakterija i crvenih krvnih ćelija (eritrocita). Nakon svoje smrti svetu je ostavio 247 mikroskopa (od kojih se sedam i danas koristi), ali ne i tajnu pravljenja sočiva. Do toga su budući naučnici morali da dođu sami.

Pretpostavlja se da je prvi mikroskop napravio Zaharije Jansen, holandski zabavljač još 1590. godine.

[uredi] Tipovi mikroskopa

Mikroskop iz 1852. godine

Najuobičajeni tip mikroskopa - ujedno i prvi koji je pronađen - je optički ili svetlosni mikroskop. Ovo je optički instrument koji sadrži jedno ili više sočiva koja proizvode uvećanu sliku predmeta postavljenog u žižnu ravan sočiva. Gornji sistem sočiva u cevi se naziva okular i kroz njega se posmatra dati objekat. Ukoliko mikroskop ima dva okulara, tada je binokularni. Donji sistem sočiva je objektiv i okrenut je prema objektu koji se posmatra. Ogledalo se nalazi ispod objekta i prima svetlosne zrake. Neki mikroskopi u tu svrhu mogu imati lampicu. Svetlosni mikroskop uvećava do 4.000 puta.

Poseban tip je minerološki mikroskop koji se koristi za identifikaciju minerala i sličan je prethodnom. Razlikuje se po nekim sastavnim delovima kao što su polarizacioni filteri. Od minerala se iseče veoma tanka pločica i kroz nju se propusti svetlosni zrak. Taj propušteni zrak se polarizuje po prolasku kroz filtere. Pošto svaki mineral poseduje različite polarizacione osobine, na ovaj način je moguće identifikovati mineral u sklopu aglomerata ili stene.[2]

Od ostalih mikroskopa treba pomenuti još i elektronski mikroskop čije uvećanje može biti i jedan i po miliona puta. Ovakav mikroskop je veoma skup i koristi se u naučnim laboratorijama, a za rukovanje njime potrebna je obuka.

[uredi] Izvori

  1. ^ Grupa autora, 1976. Popularna enciklopedija. BIGZ: Beograd.
  2. ^ Grupa autora, 2003. Atlas fosila i minerala. Kreativni centar: Beograd.

[uredi] Spoljašnje veze

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Mikroskop



hemija Ovaj nezavršeni članak Mikroskop vezan je za hemiju.
Koristeći pravila Vikipedije, možete ga proširiti.
Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici