Mirjana Gros
Mirjana Gros | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 22. maj 1922. |
Mesto rođenja | Zagreb, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 23. jul 2012.90 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, Hrvatska |
Mirjana Gros (Zagreb, 22. maj 1922 — Zagreb, 23. jul 2012) bila je jugoslovenska i hrvatska istoričarka, univerzitetski profesor i naučni radnik.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mirjana Gros je rođena 22. maj 1922. u Zagrebu, kao jedinica dobrostojećeg zagrebačkog trgovca i preduzetnika jevrejskog porekla Mavre Grosa i njegove supruge Ele. Uspostavljanjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i implementacijom rasističkih zakona bila je izbačena sa studija Univerziteta u Zagrebu. Mirjana se tokom 1942. godine sa roditeljima sklonila i skrivala od ustaškog režima kod porodice Topol u Drenju Brdovečkom nedaleko od Zaprešića. Tu su ostali do 1943. kada su bili otkriveni i prvo prebačeni u zaprešićki Dvorac Laduč. Mirjana je sa majkom deportovana u koncentracioni logor Ravensbruk, a otac u logor Buhenvald. Mirjana i njena majka su preživele užase logora, ali Mavro Gros nije. Mnogi članovi njene šire porodice su stradali u logorima Kerestinec i Jadovno.
Mirjana je tokom rata preležala tuberkulozu. Zbog navedenih okolnosti, ali i materijalnih teškoća, studije istorije i istorije umetnosti upisala je tek 1947. godine. Premda je i tokom studija morala boraviti u sanatorijumu, diplomirala je u redovnom roku 1951. godine. Sledeće godine se zaposlila u Istorijskom institutu Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), da bi 1959. postala asistent na katedri za hrvatsku istoriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gde je radila sve do odlaska u penziju.
Od početka 1970-ih godina Mirjana je zacrtala nekoliko velikih ličnih istraživačkih projekata, a oni su rezultirali knjigama koje spadaju među kapitalna dela savremene hrvatske i jugoslavenske istoriografije. Objavila je 12 knjiga i više od 200 radova. Najviše je izučavala metodologiji i istoriju XIX veka.
Povodom 75 godišnjice života i 45 godišnjice njenog rada, „Zavod za hrvatsku istoriju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta“ posvetio joj je i objavio je reprezentativni zbornik naučnih članaka, a čini ga 36 izvornih naučnih članaka domaćih i inostranih istoričara.
Mirjana Gros je preminula 23. jula 2012. u Zagrebu. Sahranjena je na jevrejskom delu zagrebačkog groblja Mirogoj.
Odabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Radnički pokret u Hrvatskoj potkraj XIX. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb 1957
- Vladavina hrvatsko-srpske koalicije: 1906-1907, Institut društvenih nauka, Beograd 1960
- Povijest pravaške ideologije, Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1973
- Historijska znanost, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1980
- Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1981
- Počeci moderne Hrvatske, Globus, Zagreb 1985
- Prema hrvatskome građanskom društvu, Globus, Zagreb 1992
- Izvorno pravaštvo, Golden marketing, Zagreb 2000
- Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi Liber, Zagreb 2001
- Vijek i djelovanje Franje Račkoga, Novi Liber, Zagreb 2004
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb