Pređi na sadržaj

Портал:Geografija/Izabrani jun 2010.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zastava Južnoafričke Republike
Zastava Južnoafričke Republike

Republika Južna Afrika ili Južnoafrička Republika (kraći naziv Južna Afrika) je republika na jugu Afrike. Nalazi se na južnoj ivici Afrike i graniči se sa Namibijom, Bocvanom, Zimbabveom, Mozambikom i Svazilendom. Mala država Lesoto je u potpunosti obuhvaćena južnoafričkom teritorijom. Površina Južne Afrike iznosi 1.221.000 km². Po površini Južnoafrička Republika je 25. država u svetu, a 9. na kontinentu. Po proceni iz 2009. Južnoafrička Republika je imala 49.320.000 stanovnika. Glavni gradovi Južnoafričke Republike su Pretorija, Blumfontejn i Kejptaun, dok je najveći grad Johanesburg.

Najstariji stanovnici Južne Afrike su plemena Hotentota i Bušmana. Bantu narodi su se doselili oko 1000. godine. Godine 1652. Holanđani su osnovali koloniju na Rtu dobre nade, današnji grad Kejptaun. Godine 1795. britanska vojska osvojila je Rt dobre nade i Kejptaun. Holandsko (bursko) stanovništvo 1830. godine se kolektivno iselilo na sever i osnovalo Burske republike koje su Britanci anektirali 1902. godine posle Drugog burskog rata. Britanske kolonije su se 1910. godine ujedinile u Južnoafričku Uniju, koja je stekla nezavisnost i istupila iz Komonvelta 1961. godine. Tokom 20. veka glavni problem Južne Afrike je bilo pitanje premoći belog stanovništva nad crnačkom većinom. Politika aparthejda je zvanično uvedena 1948. Posle godina međunarodnog pritiska i unutrašnjeg nezadovoljstva, aparthejd je ukinut 1990. godine. Na izborima 1994. Nelson Mandela je izabran za prvog crnog predsednika države.

Južnoafrička Republika je jedan od osnivača Ujedinjenih nacija i Afričke unije. Privreda Južne Afrike je najsnažnija na afričkom kontinentu sa modernom infrastrukturom. Glavni proizvodi Južnoafričke republike su zlato i dijamanti.

Više o Južnoafričkoj Republici...