Pređi na sadržaj

Razgovor s korisnikom:Kovačević

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pozdrav, Kovačević! Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, Kovačević. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Molimo vas da odvojite malo vremena i pročitate sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
Pet stubova Vikipedije
Šta je Vikipedija?
Pomoć
Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
Uputstva
Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak
Pesak
Za uvežbavanje rada na Vikipediji
Osnovni kurs
Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima
Naučite kako se uređuje stranica
Vodič za uređivanje stranica
Stvari koje ne bi trebalo da radite
Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati
Najčešće postavljana pitanja
Pitanja koja mnogi postavljaju
Pravila Vikipedije
Pravila i smernice koje je usvojila zajednica
Trg
Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis
Dugme za automatski potpis

Molimo vas da se potpisujete na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad prozora za pravljenje izmena — to daje vaše ime, trenutno vreme i datum. Takođe, molimo vas da se ne potpisujete u člancima.

Za slanje slika na Vikipediju, molimo vas da pročitate:

Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, molimo vas da pročitate važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalan saradnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad!-- Dcirovic (razgovor) 13:52, 14. mart 2017. (CET)[odgovori]

Kovačevići iz Koretište[uredi izvor]

Grešite, poturica je osoba koja je samo prešla na islam, a poarbanas je bio onaj koji je i pored prelaska na islam postao Albanac. Većina Srba na Kosovu koji su na islam prelazili u 18. i 19. veku, nakon primanja islama ušli su u neki albanski fis i tako stajali pod njegovu zaštitu i počeli su da se žene sa Albankama. Poislamljeni Srbi tako su tako primali albanski jezik i običaje i potpuno se utapali u albanski etnos. Proces albanizacije Srba je trajao sve do 1912. godine, nakon 1912. godine srpska vojska je oslobodila Kosovo i Srbi su posle toliko vekova dočekali slobodu i više nisu morali da prelaze na islam i da postaju Albanci, čak je bilo i porodica koja su nakon oslobođenja 1912. godine vratili pravoslavlju.--Ookuninusi (razgovor) 16:26, 12. avgust 2018. (CEST)[odgovori]

Turčin nije mogao da postane, jer na ovim prostorima nije vršena turkizacija. Turkizacija je većinom vršena na prostoru Male Azije i nekim delovima Osmanskog carstva, ali ne i na Kosovu. Na Kosovu Srbi koji su prelazili na islam su uglavnom nakon primanja islama postajali Albanci, jer na Kosovu je bilo malo Srba muslimana kao što je bilo u Bosni. U Bosni su Srbi koji su prešli na islam sačuvali prezimena, jezik, običaje i tradiciju, za razliku od srpskih muslimana na Kosovu koji su albanizovali, ženili sa Albankama, usvajali albanske tradicije i običaje i tako postajali Albanci. Evo primer Drenica, Drenica je bila centar islamizacije i albanizacije, zato što predstavlja centralni deo Kosova, a pre turskog osvajanja je bila centar oblasti Brankovića i tu se mnogo Srba poarbanašilo i poislamilo. To znači ako su vaši rođaci Albanci, a njihov predak je bio Srbin i prešao na islam to znači i da se poarbanašio. A nisu mogli da postanu Albanci nakon odlaska Turaka sa Kosova, jer nakon odlaska Turaka i dolaska srpske vojske nije bilo više albanizacije. Dobro poznajem istoriju Kosova, jer se bavim etnologijom i istorijom, a moji preci su ovde na Kosovu preko 3 veka.--Ookuninusi (razgovor) 18:35, 12. avgust 2018. (CEST)[odgovori]
Sigurno je prešao na islam u 18. ili 19. veku, jer tada je počela islamizacija Kosova. Jer u 17. veku na Kosovo je živelo malo Albanaca i većinu stanovništva su činili Srbi. Za vreme Velikog bečkog rata 1690. godine starosedeoci Srbi sa Kosova su bili na strani Habzburga koji su tada stigli sve do Prizrena, a u međuvrenu Francuzi su napali Austrijance pa su Austrijanci bili primorani da se povuku sa Kosova i Srbije, što je značilo povratak Osmanlija na Kosovo. Srbi sa Kosova plašeći se turske odmazde iselili su se sa Kosova 1690. godine u Habzburšku monarhiju, a Kosovo je može se reći tada opustelo. Nakon te Velike seobe Srba, turska uprava je počela da naseljava Albance sa severa Albanije i Crnogorce iz Vasojevića, Morače, Pipera, Drobnjaka, Rovaca itd...Tako da taj tvoj predak je sigurno prešao krajem 18. ili u 19. veku, jer tada je bio jaki talas islamizacije i albanizacije Srba. Položaj Srba na Kosovu u to vreme bio je veoma težak, bili su čifčije, stalno su bili pod terorom lokalnih poturica i Albanaca, aga koji je držao celo selo imao je pravo da otera seljaka kad god je želeo i to je razlog zašto su Srbi sa Kosova postajali Albanci i prelazili na islam. Islamizacija na Kosovu je u 60% slučajeva bila dobrovoljna, a nasilna islamizacija i albanizacija je počela tek polovinom 19. veka i trajala je sve do 1912. Mnogo Srba su se polovinom 19. veka iselili iz Drenice, jer nisu hteli da se poarbanaše i islamizuju, ali bilo je dosta njih koji su ostali u Drenici i njihovi potomci su i dan danas Albanci. Albanizacije na Kosovu je bilo i za vreme Jugoslavije, ali albanizacija nije vršena na Srbe, već na Gorance, Rome i Turke. Goranci su pre albanizacije imali prezimena sa „ić“, ali su odlukom iz Beograda 1956. godine njihova prezimena promenjena, odnosno nastavljena je od države odobrena albanizacija iz 1946. godine, odlukom kosovskih institucija. Evo juče je espreso.rs objavio jednu pesmu, koja govori o albanizaciji i islamizaciji Srba na Kosovu početkom 19. veka. U literaturu Atanasija Uroševića o poreklu stanovništva na Kosovu, možeš videti da je prezimena albanskih porodica zapisivao u srpskom obliku, a grešio je dosta kad je pisao o poreklu nekih rodova i bilo je ljudi koji su mu pričali potpuno druge priče o njihovim poreklo, jer informatori tj. ljudi koji su mu davali izjave o njihovom poreklu često su prikrivali svoje poreklo. Čak sam primetio da Urošević nije zapisivao sve rodove u nekim selima na Kosovu.

Što se tiče članka, mogu ti reći da je članak baš lepo uređen, ima dosta izvora što je jako bitno. I drago mi je što na Vikipediji ima urednika sa Kosova :) --Ookuninusi (razgovor) 20:41, 12. avgust 2018. (CEST)[odgovori]

Najstariji naziv za Albance je kod Srba i ostalih Slovena bio Arnauti. A Arbanasi je počeo da se koristi tek u 17. veku, ali je ipak naziv Arnauti bio popularniji kod Srba. A narod koji je živeo sa njima i u njihovom susedstvu, nazivao ih je Šiptari. U epskim pesmama se sreće naziv "ljuti Aranutin". U Karađorđevom delodovnom protokolu iz 1812. i 1813. godine Albanci se spominju kao "Arnauti". Naziv Arbanaši je nastao od naziva Arbanasi.--Ookuninusi (razgovor) 20:02, 13. avgust 2018. (CEST)[odgovori]

Krajina i ostalo[uredi izvor]

Zdravo. Ne znam za ostale primjere, ne bih da nagađam. Za Krajinu izričito piše u Pravopisu, za ostale slučajeve pitaj na Vikipedija:Trg/Pravopisna pitanja. --Željko Todorović (razgovor) 20:07, 8. februar 2019. (CET) s. r.[odgovori]

Željko Todorović, hvala na odgovoru, postaviću tamo pitanje, mada slabo odgovaraju --Kovačević (razgovor) 11:37, 15. februar 2019. (CET)[odgovori]

Pozivnica za pridruživanje diskord serveru[uredi izvor]

Zdravo, Kovačević.
Pozivamo vas da se pridružite diskord serveru. On služi da omogući lakšu komunikaciju i saradnju među vikipedijancima.
Da biste se pridružili, kliknite ovde. Za više informacija, pogledajte Vikipedija:Diskord.
Hvala!

AcamicamacaracaBot (razgovor) 12:39, 13. jul 2019. (CEST)[odgovori]