Regioni Mađarske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pored županija, u Mađarskoj postoji i zvanična podela na regione. Mađarska je podeljena na sedam regiona i to po geografskoj osnovi. Svaka od ovih regija je na neki način različita po kulturnoj i demografskoj istoriji.

Ovih sedam regiona su stvoreni 1999. godine, po zakonskom aktu 1999/XCII, koji je zamenio prethodni iz 1996. godine 1996/XXI. Ove regionalne divizije, očekuje se, će zameniti sadašnjih dvadeset administrativnih jedinica u devetnest i glavni grad. Sadašnji regioni će biti grupisani u ove nove administrativne jedinice.[1]

Spisak regiona:[uredi | uredi izvor]

Regije u Mađarskoj
Ime regiona Centar regije Površina
(km²)
Pop.[2] Gustina
(/km²)
Severna mađarska Miškolc 13.428 1.289.000 96
Velika severna ravnica Debrecin 17.749 1.554.000 88
Velika južna ravnica Segedin 18.339 1.367.000 75
Centralna mađarska Budimpešta 6919 2.825.000 408
Centralna prekodunavska Sekešfehervar 11.237 1.114.000 99
Zapadna prekodunavska Đer 11.209 1.004.000 90
Južna prekodunavska Pečuj 14.169 989.000 70

Evropski regioni[uredi | uredi izvor]

Mađarska pripada sledećim evropskim regionima:

(Županije samo okvirno pokrivaju regije, tako da su moguća preklapanja.)

Izvori[uredi | uredi izvor]

Podela[uredi | uredi izvor]

Geografski i politički Mađarska je podeljena na:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pravni aspekti - Evroregije
  2. ^ „EUROSTAT NUTS2 Population” (PDF). Brussels: EUROSTAT. 2016. Pristupljeno 21. 7. 2021. 
  3. ^ „Pest megye kikiáltotta a függetlenségét”. origo.hu. 2016-01-29. Pristupljeno 2021-07-21. 
  4. ^ „Bemutatkozás” (na jeziku: magyar). Kárpátok Eurorégió interregionális szövetség. Arhivirano iz originala 2009-05-06. g. Pristupljeno 2021-07-21. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]