Rinhini

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rinhini su bili južnoslovensko pleme koje koje je tokom 7. i 8. veka naseljavali oblasti oko Soluna, poluostrvo Halkidiki i istočnu obalu reke Strumice.

Tokom 7. veka, zajedno sa drugim Južnim Slovenima (Strumljani, Dragoviti i Sagudati) u više navrata su učestvovali u opsadi Soluna. 658. godine car Konstans II Pogonat je, zbog toga, sa trupama ušao u Makedoniju, da umiri stalne ustanke Slovena koji su tamo živeli. Mnogi od njih su bili pokoreni. Rinhini i Strumljani obećali su da će platiti danak.[1]

Do sredine 8. veka kao rezultat unutrašnjih nemira u Vizantiji kontrola nad Slovenima u Makedoniji je oslabljena. Sloveni su prestali da plaćaju danak, i nastavili sa piratskim upadima u Egejskom moru. Zbog toga je vizantijski car Konstantin V Kopronim 759. godine poveo kampanju protiv Slovena. Rinhoni su u ovom pohodu najviše postradali, i od tada se više ne pominju.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sbornik. Istoriя Vizantii. Tom 1 Otvetstvennый redaktor akademik Skazkin S. D. — Moskva: Nauka, 1967
  2. ^ Curta, Florin (31. 08. 2006). Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-81539-0. 

Literatura[uredi | uredi izvor]