Rušljoribe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rušljoribe
Vremenski raspon: 430–0 Ma[1][2]
kasni silur do sadašnjosti
Primeri rušljoriba
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Podtip: Vertebrata
Infratip: Gnathostomata
Kladus: Eugnathostomata
Klasa: Chondrichthyes
Huxley, 1880
Potklase i redovi

Rušljoribe (Chondrichthyes) su grupa, klasa, morskih riba grabljivica sa hrskavičavim skeletom. Ova klasa obuhvata oko 800 recentnih vrsta od kojih su najpoznatije ajkule i raže.

Unutrašnji skelet (endoskelet) im je potpuno izgrađen od hrskavice. Kod odraslih jedinki notohorda je zamenjena kičmenim pršljenovima. Koštane pločice smeštene u koži nose plakoidne krljušti koje su u obliku zubolikog nastavka.

Glava je napred izvučena šiljato u produžetak nazvan rostrum pa zbog toga usni otvor leži sa trbušne strane i u vidu je poprečnog proreza. Prema toj osobini nazivaju se i plagiostomi (Plagiostomi) jer na grč. plagios je poprečan, a stoma su usta.

Imaju pet pari škrga (veoma retko šest ili sedam) koje su smeštene u odvojenim škržnim kesama i imaju zasebne otvore ka spoljašnjoj sredini. Škržni otvori su bez poklopaca i razdvojeni su širokim pregradama. Može se, kod pojedinih vrsta naći, još jedan zakržljali škržni otvor nazvan spirakulum (spiraculum). Od njega se kod kopnenih, četvoronožnih kičmenjaka (tetrapoda) Eustahijeva tuba. Ove ribe nemaju riblji mehur.

U unutrašnjosti creva nalazi se spiralna pregrada koja povećava put hrane kroz njega. U završnom delu creva obrazuje se kloaka u koju se izlivaju izvodni kanali polnih žlezda i mokrovod.

Rušljoribe su razdvojenih polova koji se razlikuju međusobno prema obliku trbušnih peraja. Trbušna peraja mužjaka igraju ulogu spoljašnjeg kopulatornog organa.

Ženski polni sistem sastoji se od:

  • parnog ili neparnog jajnika iz koga zrela jaj padaju u telesnu duplju pa zatim dospevaju u jajovode;
  • jajovoda koji kod riba koje polažu jaja sadrži krupne nidamentalne žlezde; ove žlezde luče sekret kojim se obrazuje kokon
  • uterusi su proširenja jajovoda na zadnjoj strani koja se zajedničkim otvorom izlivaju u kloaku.

Mnoge ajkule su viviparne, odnosno, rađaju žive mladunce pa su njihova jaja sa tankim omotačem.

Muški polni sistem se sastoji od parnih semenika iz koji se muške polne ćelije sprovode prednjim delom bubrega, mezonefrosa.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Botella, H.A.; Donoghue, P.C.J.; Martínez-Pérez, C. (2009). „Enameloid microstructure in the oldest known chondrichthyan teeth”. Acta Zoologica. 90 (Supplement): 103—108. doi:10.1111/j.1463-6395.2008.00337.x. 
  2. ^ „Chondrichthyes”. PalaeoDB. Arhivirano iz originala 07. 03. 2016. g. Pristupljeno 26. 11. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić, M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]