Saborna crkva Svete Trojice u Parizu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Saborna crkva Svete Trojice
Saborna crkva Svete Trojice
Osnovni podaci
Tippravoslavna crkva
JurisdikcijaRuska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija korsunska
Osnivanje2016.
PosvećenSveta Trojica
Arhitektura
ArhitektaŽan Mišel Vilmot
Stilvizantijsko-ruski
Lokacija
MestoPariz
Država Francuska
Koordinate48° 51′ 43″ N 2° 18′ 04″ E / 48.86194° S; 2.30111° I / 48.86194; 2.30111
Saborna crkva Svete Trojice na karti Paris
Saborna crkva Svete Trojice
Saborna crkva Svete Trojice
Saborna crkva Svete Trojice na karti Paris

Saborna crkva Svete Trojice (rus. Свято-Троицкий кафедральный собор, franc. Cathédrale de la Sainte-Trinité) pravoslavni je saborni hram Eparhije korsunske i Egzarhata zapadne Evrope Ruske pravoslavne crkve. Nalazi se pored keja Branli, 7. arondismanu Pariza, Francuska. Hram je posvećen Svetoj Trojici. Deo je Ruskog duhovno-kulturnog pravoslavnog centra, gde se pored crkve nalaze i centar za dopunsko obrazovanje, izložbeni centar i zgrada amfiteatra.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ideja o izgradnji nove crkve i pravoslavnog kulturnog centra je potekla sredinom prve decenije 21. veka od ruske zajednice u Parizu, jer tadašnji broj crkava u tom gradu nije bio dovoljan za sve veći broj vernika. Pitanje izgradnje centra je pokrenuo 2007. godine patrijarh moskovski i cele Rusije Aleksije II na sastanku sa francuskim predsednikom Nikolom Sarkozijem. Francuska vlada je oktobra 2009. godine stavila na prodaju zemljište površine od oko 4,2 hektara u neposrednoj blizini Ajfelovog tornja. Na toj lokaciji je bio kompleks zgrada izgrađenih 1948. godine, gde je bila smeštena francuska meteorološka agencija Meteo-Frans, kasnije preseljena u drugi kraj Pariza.

U januaru 2010. godine ruska država je izrazila nameru da kupi tu lokaciju za centar koji želi otvoriti u Parizu. Stručnjaci su procenili da će troškovi biti između 60 i 70 miliona evra. Kanada i Saudijska Arabija su takođe bile zainteresovane za tu lokaciju. Sledećeg meseca na tenderu za kupovinu ovog zemljišta pobedilo je administativno odeljenje predesednika Ruske Federacije.

Vladimir Putin u poseti hramu

Projekat budućeg centra je izradio francuski arhitekta Žan Mišel Vilmot, koji je predstavljen 17. januara 2014. u Parizu. Građevinski radovi su počeli u decembru 2014. godine. Ceremonija polaganja kamena temeljca budućeg hrama održana je 14. aprila 2015. godine, a podizanja kupola 19. marta 2016. godine. Svečano otvaranje novog centra desilo se 19. oktobra 2016. godine, a rusku delegaciju je predvodio ministar kulture Vladimir Medinski.[1] Osveštenje novog hrama je obavio patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril 4. decembra 2016, u prisustvu uglednih porodica ruske emigracije, gradonačelnice Pariza Ane Idalgo, ambasadora Rusije u Francuskoj Aleksandra Orlova i drugih zvanica.[2]

Predsednik Rusije Vladimir Putin obišao je Ruski duhovno-kultirni centar prilikom svoje posete Francuskoj 29. maja 2017. godine.[3]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Parcela za gradnju centra je bila komplikovana, jer se nalazila u uskom, dugom i izgrađenom području, zaštićenom od Uneska. Arhitektima je posao bio olaškan pomoću 3D modela projekta, razvijenog uz pomoć inženjera. Tokom izgradnje zidova korišćene su savremene tehnologije. Široki 48 cm, visoki 17 м i duboki 20 м, podignuti su u jednom potezu. Za spoljnu oblogu betonskih zidova odabran je peščani kamen proizveden u Burgundiji. Fasada je ukrašena pomoću 73 profila kamena, tako da prelamanjem sunčevih zraka na zidovima u različito doba dana dolazi do promena paleta boja na zgradi. Poštujući pravoslavne kanone, arhitekte su uspele da hram uklope u moderni stil pariske četvrti.

Za izradu kupola korišćeni su kompozitni materijali koji se koriste kod pravljenja aviona i u brodogradnji, što je omogućilo smanjenje težine glavne kupole na osam tona umesto 45 prema klasičnoj tehnologiji. Na brodogradilištu u Bretanji, sijalice od fiberglasa su bile prekrivene zlatnim listićima. Za ovo je korišćeno 90 hiljada listova legure zlata sa paladijumom, koja ima mat nijansu. Krstovi su napravljeni u Rusiji, na kojima je naneto sedam slojeva pozlate. Visina krsta na glavnoj kupoli je 36 м.[4]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]