Smilovci

Koordinate: 43° 05′ 04″ S; 22° 51′ 01″ I / 43.084333° S; 22.850166° I / 43.084333; 22.850166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Smilovci
Manastir Sv. Kirika i Julite
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaDimitrovgrad
Stanovništvo
 — 2011.Pad 104
Geografske karakteristike
Koordinate43° 05′ 04″ S; 22° 51′ 01″ I / 43.084333° S; 22.850166° I / 43.084333; 22.850166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina711 m
Smilovci na karti Srbije
Smilovci
Smilovci
Smilovci na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18323
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Smilovci su naselje u Srbiji u opštini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 104 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 163 stanovnika).

Ovde se nalaze Manastir Sv. Kirika i Julite u Smilovcima, Manastir Sveta Petka i Smilovska jezera.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Za vreme Istočne krize (1875-1878) mesto je kao i veći deo Visočkog sreza, oslobodila srpska vojska. Proterani su Turci, uspostavljena je srpska vlast ali dolazi do diplomatske borbe između Srbije i Bugarske. Rusi su podržavali Bugare u svojim pretenzijama; međutim Srbi u tom srezu su se stalno protivili, organizujući skupove i skupljajući peticije skretali evropskoj javnosti na sebe. Tako su se sastali Srbi u Smilovcu 20. februara/4. marta 1878. godine i sastravili pismo srpskom knezu Milanu Obrenoviću, koje je potpisalo 71 osoba.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Smilovci žive 102 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 63,5 godina (62,6 kod muškaraca i 64,4 kod žena). U naselju je 2002. godine bilo 87 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu bio je 1,87.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednjih sedam popisa primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 964
1953. 939
1961. 762
1971. 513
1981. 403
1991. 298 282
2002. 163 172
2011. 104
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[3]
Bugari
  
124 76,07%
Srbi
  
19 11,65%
Romi
  
10 6,13%
Makedonci
  
1 0,61%
Jugosloveni
  
1 0,61%
nepoznato
  
1 0,61%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbija 1878. godine", zbornik dokumenata, Beograd 1978.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]