Franc Hočevar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
franc hočevar
Franc Hočevar
Lični podaci
Datum rođenja(1913-03-16)16. mart 1913.
Mesto rođenjaLjubljana, Austrougarska
Datum smrti3. novembar 1992.(1992-11-03) (79 god.)
Mesto smrtiLjubljana, Slovenija
Profesijapravnik
Delovanje
Član KPJ odpre rata
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba

Odlikovanja
Orden Republike sa zlatnim vencem Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Partizanska spomenica 1941.

Franc Hočevar (Novo Mesto, 16. mart 1913 — Ljubljana, 3. novembar 1992), pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik Socijalističke Republike Slovenije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hočevar je završio u Novom Mestu gimnaziju i Pravni fakultet u Ljubljani, gde je 1937. godine doktorirao. Kao student prilazi revolucionarnom radničkom pokretu i postaje član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Od 1941. godine je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i bio je na funkciji sekretara Okružnog odbora Osvobodilne fronte za Dolenjsku, zatim za Belu Krajinu. U Martu 1942. godine okupatorske vlasti ga hapse i interniraju u Italiju. Posle kapitulacije Italije, septembra 1943. godine bio je komandant logora NOV-e u Gravini, komesar Treće prekomorske i Prve tenkovske brigade.

Posle oslobođenja bio politički savetnik vojne misije i šef političkog predstavništva FNRJ u Beču, šef privredne delegacije u Trstu, javni tužilac Narodna Republika Slovenija (1949-1951) i predsednik Vrhovnog suda NR Slovenije (1951-1957). Radio je u državnom sekretarijatu za spoljne poslove (1957-1963) kao opunomoćeni ministar Državnog sekretarijata za inostrane poslove, ambasador FNRJ u Rumuniji i Poljskoj. Posle je postao savezni javni tužilac (1963-1967). Za potpredsednika Izvršnog veća Skupštine SR Slovenije izabran 1967. godine, a u dva saziva biran je za republičkog poslanika. Na Trećem, Četvrtom i Petom kongresu biran je za člana Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije.

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • JUGOSLOVENSKI SAVREMENICI- Ko je ko u Jugoslaviji. Beograd: Hronometar. 1970. 
  • Enciklopedija Jugoslavije 4. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ. 1960.