Himna Obale Slonovače

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
„Песма Абиџана”
L'Abidjanaise  (francuski)
Država Obala Slonovače
Jezikfrancuski
TekstopisacPjer-Mari Koti sa izvesnim dopunama Metjua Vangae Ekre, 1960.
KompozitorPjer-Mišel Pango, 1959.
Prihvaćena1960.
Instrumentalno izvođenje nacionalne himne Obale Slonovače „Pesma Abidžana”

Pesma Abidžana (franc. L'Abidjanaise) naziv je za nacionalnu himnu Obale Slonovače.[1][2][3]

Usvojena je zakonom broj 60-207 27. jula 1960. godine, karakter himne je odobren članom 29 ustava Druge Republike Obale Slonovače. Muziku za nacionalnu himnu je komponovao iguman Pjer-Mišel Pango. Tekst himne se pripisuje igumanu Pjeru-Mari Kotiju ali i ministru Metjuu Vanga Ekri koji je izvršio nekoliko korekcija u samom tekstu himne. Tekst nacionalne himne je napisan u liričkom obliku, sa dosta patriotskih motiva, izražavajući slike, negujući vrednosti zemljišta Obale Slonovače, kao što je nada, mir, dostojanstvo i „istinsko bratstvo”.

Mapa Obale Slonovače u bojama nacionalne zastave

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nacionalna himna je usvojena 1960. godine nakon nezavisnosti Obale Slonovače pod imenom „Pesma Abidžana” (franc. L'Abidjanaise) uprkos činjenici da se u tom vremenu, u Abidžanu, nije nalazio najveći ekonomski kapital. Ova nacionalna himna je veoma snažno motivisana sa značajnom dozom patriotizma i pod uticajem religije. Originalni tekst himne napisao je Pjer-Mari Koti dok je adaptaciju i dopunu istog izvršio tadašnji ministar Metju Vanga Ekra. Muziku je komponovao iguman Pjer-Mišel Pango, uzimajući kao model francusku nacionalnu himnu „Marseljezu”.[4]

Između 2007. i 2009. godine, pod vođstvom Lorena Gbagboa, dovedena je u pitanje zamena „Pesme Abidžana” u „Odu zavičaju” (franc. L'Ode à la patrie) koja bi bila korišćena kao nova nacionalna himna Obale Slonovače. „Oda zavičaju” (franc. L'Ode à la patrie) je poslednji predlog nove himne sačinjen 2002. godine, nakon početka Prvog građanskog rata u Obali Slonovače, i bio je predložen 2003. godine.[5] „Odu zavičaju” pevali su pristalice šefa države i emitovana je na Radio-televiziji Obale Slonovače,[6] što nije bio slučaj za „Pesmu Abidžana” sve do 2007. godine, iako je ona i dalje ostala zvanična nacionalna himna.[7] Projekat zamene nije zaživeo, i aktuelna himna nikada nije bila zvanično zamenjena. „Oda zavičaju” se, međutim, koristila i dalje na novoj državnoj televiziji za vreme političke krize u Obali Slonovače od 2010. do 2011. godine.[8]

Godine 2013. organizovan je naučni simpozijum za vreme obeležavanja dvadesete godišnjice smrti igumana Pjera-Mišela Pangoa. Ovaj naučni simpozijum okuplja naučnike, istoričare, sociologe i brojne stručne muzikologe kako bi se preispitale informacije u vezi istorije nacionalne himne „Pesma Abidžana” i njenih autora. Zaključci napravljeni na ovom naučnom skupu su da je tvorac originalnog teksta nacionalne himne Obale Slonovače prvobitno bio iguman Pjer-Mari Koti, reči koje je on napisao, sastavljene u sladu sa muzikom, koju je komponovao iguman Pjer-Mišel Pango. Upravo to delo, koje se sastoji od dva prelata, je osvojilo status nacionalne himne Obale Slonovače na takmičenju koje je organizovano 1959. godine.[9] Ministar Metju Vanda Ekra je navodno napravio određene korekcije u odnosu na originalni tekst. Zaključci simpozijuma su uručeni vlastima Obale Slonovače i u njima se navodi da je priznata komozicija igumana Pjera-Mari Kotija, koji je u međuvremenu prebačen kao episkop u gradu Daloa, priznajući mu doprinos kao tvorcu teksta nacionalne himne Obale Slonovače počev od 1960. godine kao i priznanje korekcije teksta od strane ministra Metju Vanda Ekre. U zaključku simpozijuma se, međutim, ni na jednoj strani ne navodi doprinos Joakima Bonija nacionalnoj himni.

Korišćenja i običaji[uredi | uredi izvor]

Ako muzičar, na privatnim obeležavanjima, izabere da himnu ne intonira koristeći kombinaciju instrumentalnog i vokalnog dela himne ili koristi vokalnu verziju ali sa neformalnim rečima u tom slučaju „Pesma Abidžana” treba da bude spev, sa muzikom ili bez nje u vazduhu. Himna može da se koristi tokom proslavnih aktivnosti ili praznika ali u tom slučaju, ta osoba ili grupa ljudi, mora da prati sve zvanične ceremonije sa državnim i privatnim aktivnostima kao i gledanje televizijskog programa, posebno izlaganje predsednika Obale Slonovače. Takođe, himna može da se koristi za sportske događaje u zemlji i inostranstvu u skladu sa protokolnim procedurama.

Tokom intoniranja himne, svi muškarci i žene treba da ustanu, da okrenu glavu ka zastavi Obale Slonovače, ukoliko je prisutna kada se himna intonira, da stoje uspravno sa rukama postavljenim pored tela a usmerenih ka nogama, studenti ne treba da skreću pogled sa zastave dok se intoniranje himne ne završi u potpunosti. Uniformisana lica treba da urade vojni pozdrav nakon završetka prve strofe nacionalne himne.

Uobičajeno je da studenti budu postavljeni kao koordinatori trajanja intoniranja himne. Himna dostiže svoj vrhunac u poslednjem refrenu himne a pre završetka poslednje strofe himne. Kada se oda pošta bojama zastave (često u vladinim i nevladinim institucijama Obale Slonovače), onda je to znak da je dostignut vrhunac himne i da je ista intonirana do svoje poslednje strofe obično propraćena melodijom prvog hora. U zavisnosti od okolnosti, prvom horu se može pridodati i drugi, koji se može intonirati nakon izričitog zahteva učesnika.

Kada svira orkestar nacionalne žandarmerije, melodija tiho (franc. garde-à-vous) treba da prethodi nacionalnoj himni.[10] Melodiju je komponovao Žan-Žozef Pango i Pjer-Mišel Pango. Melodija tiho se ne peva ali ima sledeći smisao[10]:

Tekst na francuskom Prevod na srpski
À l'appel de la nation, répondons tous d'un même présent
Apel naciji, odgovorni smo za vašu sadašnjost

Tekst himne[uredi | uredi izvor]

„Pesma Abidžana” se sastoji od pet kupleta i dva refrena koji se prepliću naizmenično u svaki stih. Tokom državnih aktivnosti sa zvaničnim licima obično se samo prvi stih intonira. Refreni koji za njime slede se retko izvode a još ređe su poznati široj javnosti.

Puna verzija „Pesme Abidžana” glasi ovako[11]:

Zvaničan tekst na francuskom Tekst na noučiju Prevod na srpski
Premier couplet
Salut Ô terre d'espérance;
Pays de l'hospitalité.
Tes légions remplies de vaillance
Ont relevé ta dignité.
Tes fils, chère Côte d'Ivoire,
Fiers artisans de ta grandeur,
Tous rassemblés pour ta gloire
Te bâtiront dans le bonheur.
Premier refrain
Fiers Ivoiriens, le pays nous appelle.
Si nous avons dans la paix ramené la liberté,
Notre devoir sera d'être un modèle
De l'espérance promise à l'humanité,
En forgeant, unie dans la foi nouvelle,
La patrie de la vraie fraternité.
Deuxième couplet
À toi noble Côte d'Ivoire,
Ô grand pays des bonnes gens !
Nous apportons dans la victoire,
L’hommage de nos cœurs ardents.
Dans l’amitié des peuples frères,
Dieu guide nous vers l’idéal,
Soumise à la devise chère :
Union, discipline, travail.
Deuxième refrain
Pour ta grandeur, riche et noble patrie,
Nous marcherons de l’avant, pleins d’amour et pleins de foi.
De cœurs unis, au cours de notre vie,
Nous œuvrerons dans l’honneur pour le juste droit,
De cœurs unis au cours de notre vie,
À tes appels nous serons tous présents.
Troisième couplet
À tous nos compagnons de route,
À l’aube de ce jour tombés,
Pour que ne règne plus le doute,
Mais la foi, la fraternité.
À tous nos bataillons d’élite,
Dans la tombe aujourd’hui couchés,
Ô peuple tout entier redites :
Amour, honneur, fidélité.
Premier refrain
Quatrième couplet
Et que ton drapeau nous unisse,
Que ton amour nous fortifie,
Car pour toi seul nous voulons vivre,
Et pour toi combattre et mourir.
Et vous, fière et noble jeunesse,
De tous les horizons connus,
Suivez toujours cette sagesse,
de nos ainés qui ne sont plus.
Deuxième refrain
Cinquième couplet
A nous qu’anime l’espérance,
En ton avenir lumineux,
Redonne toujours l’assurance,
De nous conduire en peuple heureux.
Et nous irons de par le monde,
Semer ton nom et tes bienfaits,
En clamant sur toutes les ondes,
Que sur ton sol règne la paix.
Premier refrain
Premier couplet
Voici mon Gbô Dougou sans dégbahure
Glôki te tous les soutrays.
Tes kokas gbés de cracrahure
Ont reguigui ta djidjité.
Tes fris Gopios Côte d'Ivoire
Fans Djobeurs de ta Doungbahure
Tous en Gbonhi pour que tu Djafoule
Vont te Kpata dans l'Enjaillement.
Premier refrain
Fros Ivoiriens, le Glôki nous kpokpo Soyons Djawlys
Si nous Frayassons dans la Blêmou Toufassons le sans-Kaba
Notre wé est de Zier en Viémôgôni.
Sans se Dégba Panpandra à la Gbonhité
En magnérant foule dans la Siance Nikélé
Le Djassa de djidji Frêssanhité.[1][2][3]
„Pesma Abidžana”, u izvođenju vojnog orkestra pozicioniranog ispred tadašnjeg predsednika Obale Slonovače Feliksa Ufue-Boanjija, 26. oktobra 1992. godine Originalni video

Pravni status nacionalne himne[uredi | uredi izvor]

Član 29 Ustava Obale Slonovače kaže:

  • Obala Slonovače je po državnom uređenju republika, nezavisna i suverena.
  • Nacionalno obeležje je zastava trobojka sa narandžastom, belom i zelenom bojom koje su poređane vertikalno u poljima jednake veličine.
  • Himna republike je „Pesma Abidžana” (franc. L'Abidjanaise)
  • Krilatica republike je: Jedinstvo, disciplina, rad (franc. Union, Discipline, Travail).
  • Zvanični jezik je francuski.

Januara 2012. godine ministar zadužen za omladinu i razvoj civilne službe Obale Slonovače Alan Lobonjon je na parlamentarnoj ceremoniji predložio održivost intoniranja nacionalne himne, prvenstveno predloženo jula 1997. da bi zahtev bio suspendovan oktobra 2000. godine. „Pesma Abidžana” bi prema tom predlogu trebalo da bude intonirana svakog ponedeljka i svakog petka uveče.[12] Početkom septembra 2013. godine, mera je bila rasprostranjena na državne škole, gde je nastava sa pet kupleta nacionalne himne postala imperativ.[13] „Pesma Abidžana” je u školama bila obavezna još tokom 1980ih godina prošlog veka, pod vođstvom Bela Keite i tadašnjim ministrom obrazovanja a kasnije prvim predsednikom nezavisne Obale Slonovače Feliksom Ufue-Boanjiom. Zahtev da se uči nacionalna himna Obale Slonovače nailazimo još i u državama poput Francuske, SAD, Srbije i Austrije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Nacionalna himna Obale Slonovače: Pesma Abidžana — Audio zvuk nacionalne himne Obale Slonovače, sa informacijama i tekstom na sajtu NationalAnthems.me”. www.nationalanthems.me. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: engleski)
  2. ^ a b „Nacionalna himna Obale Slonovače: Pesma Abidžana — Audio zvuk nacionalne himne Obale Slonovače, sa informacijama i tekstom na sajtu National-Anthems.net”. www.national-anthems.net. Arhivirano iz originala 13. 10. 2007. g. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: engleski)
  3. ^ a b „Nacionalna himna Obale Slonovače: Pesma Abidžana — Audio zvuk nacionalne himne Obale Slonovače u MIDI formatu, sa informacijama i tekstom na sajtu NationalAnthems.info”. www.nationalanthems.info. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: engleski)
  4. ^ „Istorija nacionalnih himni Afrike (originalni naslov: L'histoire méconnue des hymnes nationaux africains)”. www.rfi.fr. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: francuski)
  5. ^ „Chant patriotique: "L'Ode à la patrie" au cabinet du ministre de l'enseignement technique”. fr.allafrica.com. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: francuski)
  6. ^ „Rapport n°11 2008 du Consortium for Development Partnerships Research” (PDF). www.codesria.org. str. 25. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 10. 2020. g. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: francuski)
  7. ^ „Changement des fondements de la Côte d`Ivoire : Hymne national : “L`Ode à la Patrie” à la place de “l`Abidjanaise” ?”. www.lenouveaureveil.com. Arhivirano iz originala 14. 08. 2022. g. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: engleski), (jezik: francuski)
  8. ^ „Tensions, panique et départs en exil chez les LMP – La RTI boucle hier sans le message de Gbagbo, annoncé pour ce jeudi”. www.connectionivoirienne.net. Pristupljeno 31. 8. 2018. [mrtva veza] (jezik: francuski)
  9. ^ Hommage aux véritables auteurs de l'Abidjanaise, René Babi, Éditions Balafons, 131 pages.
  10. ^ a b „Nacionalna himna Obale Slonovače: Pesma Abidžana — Parola nacionalne himne Obale Slonovače”. www.fluctuat.net. Arhivirano iz originala 03. 02. 2007. g. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: španski)
  11. ^ „Intégralité des paroles de l'Abidjanaise”. www.famchocolat.wordpress.com. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: francuski)
  12. ^ „Cérémonie de Salut aux couleurs, à la Cité Administrative : Le Ministre Alain Lobognon interpelle les travailleurs Ivoiriens”. news.abidjan.net. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: francuski)
  13. ^ „Civisme: le salut au couleurs refait de nouveau surface”. www.rti.ci. Arhivirano iz originala 13. 03. 2016. g. Pristupljeno 31. 8. 2018.  (jezik: francuski)

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]