Crkva Svetog Đorđa u Sredskoj (Milačići)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Đorđa u Sredskoj (Milačići)
Crkva Svetog Đorđa
Opšte informacije
MestoSredska
OpštinaPrizren
Vreme nastanka1530.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svetog Đorđa u Sredskoj (Milačići), u opštini Prizren na Kosovu i Metohiji, podignuta je oko 1530. godine, kao porodična kapela i koja je svakako najstariji i najzanimljiviji spomenik Sredačke župe. Po predanju ova crkvica je zadužbina srpske porodice Kabašovci (Radivojevići) koja ju je sagradila nakon što je prebegla iz sela Sveti Petar, današnji Kabaš, u blizini manastira Sv. Petar Koriški.

Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Crkva je građevina jednobrodne osnove sa spolja jedva zaobljenom apsidom, poluobličasti svod i spoljne dimenzije koje neznatno prelaze dužinu od 5 i širinu od 3 metra. Nad glavnim, zapadnim ulazom, nalazi se plitka niša sa naslikanim patronom hrama. Crkva je skromno zidana lomljenim kamenom i bigrom. Pokrivena je kamenim pločama. Unutrašnjost je ukrašena izrazito visokim kvalitetom fresaka. Nepoznati živopisac nije se obazirao na razmere građevine, već je u prvoj zoni ispod slikanih arkada prikazao monumentalne i izvanredno modelovane likove svetih vrača i svetih ratnika, živopisno odevene u plemićku odeždu. U malenu nišu oltara smestio je Službu arhijereja i poprsje Bogorodice sa anđelima, a u nišu protezisa arhiđakona Stefana.

Svetao, prozračan kolorit i težnja ka dekorativnosti doprinose da, od nekoliko datovanja ranije ponuđenih u stručnoj literaturi, vreme oko 1530. godine smatramo najprihvatljivijim. Najzad, valja dodati da ove freske privlače pažnju i u pogledu tehnologije slikanja, budući da su rađene na blatnom malteru sa krupnom plevom.

U crkvi je sačuvan i svećnjak koji je, po predanju, pripadao manastiru sv. Arhađela kod Prizrena.

Slikarsko-konzervatorski radovi, započeti s jeseni 1998. godine, ostali su nezavršeni.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.