Đorđe Stratimirović (arheolog)
Appearance
Đorđe Stratimirović (arheolog) | |
---|---|
Datum rođenja | 22. februar 1858. |
Mesto rođenja | Grac, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | 4. decembar 1936.78 god.) ( |
Mesto smrti | Beč, Austrija |
Potpis | |
![]() |
Đorđe Stratimirović (Grac, 22. februar 1858 — Beč, 4. decembar 1936)[1] bio je srpski arheolog i književnik. Bavio se lepom književnošću iako je najviše objavljivao arheološke radove iz istorije jugoslovenskih naroda. On je dopunio i izdao i Uspomene Đorđa Stratimirovića - generala, njegovog oca i to naročito iz godine 1848. i dodao niz različitih izvora.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Srednju školu je učio u Novom Sadu, Pragu, Beogradu i Osijeku, a Tehničke nauke u Beču. Bio je inspicijent na radovima popravke crkve i splitskog zvonika oko 1891. godine i tu ga je u arheološke radove uputio Don Frane Bulić. On je taj rad nastavio u Bosni i Boki kotorskoj gde je bio u službi.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/Odabrane_pjesme_izvorne_i_prevedene_cover_1910.jpg/220px-Odabrane_pjesme_izvorne_i_prevedene_cover_1910.jpg)
Odabrana dela[uredi | uredi izvor]
- Palata cara Dioklecijana u Splitu (1891. godine)
- Grad Visoki (1891. godine)
- Grad Bobanovac (1891. godine)
- O crkvi Sv. Nikole u Kotoru (1903. godine)
- O prošlosti i neimarstvu Boka kotorske (1905. godine)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Radojčić, Nikola; Leskovac, Mladen (1937). „Đorđe Stratimirović (čitulja)”. Glasnik Istoriskog društva u Novom Sadu. Sveska 30, knjiga X, sveska 4: 474—480.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodna enciklopedija Srpsko-Hrvatsko-Slovenačka, prof. St. Stanojević, Zagreb 1929.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Dvorac Stratimirovića u Kulpinu
- Stratimirovići - potomci Balšića i Nemanjića Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. januar 2010)