Jakov Nisibijski
Jakov Nisibijski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. vek |
Mesto rođenja | Nisibis, |
Datum smrti | oko 350 |
Mesto smrti | Nisbis, |
Svetovni podaci | |
Poštuje se u | Drevnoistočne crkve, Istočne katoličke crkve, Pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva |
Praznik |
|
Sveti Jakov je hrišćanski svetitelj. Bio je episkop nisibijski.
Kao pustinjak živeo je leti u otvorenom polju, a zimi u pećini. Jednom je sišao u grad Nisibiju, da vidi kako hrišćanska vera uspeva i kako hrišćani žive. Međutim, tu je bio izabran za episkopa. Nisibija je bila grad na granici Rimskog carstva i Persije, a u njemu se rodio budući svetitelj.[1]
Učestvovao je na Prvom vaseljenskom saboru i zaštićavao Pravoslavlje od pristalica Arijevog učenja. Jednom su Persijanci napali s vojskom na Nisibiju. Sveti Jakov je, po crkvenom predanju, izašao s litijom do gradskih bedema, i sam se popeo i šetao po njima ne bojeći se neprijateljskih strela koje su bile upravljene na njega. Šetajući tako, svetitelj se molio Bogu, da Bog sačuva grad i verne na taj način što će poslati muhe i komarce na Persijance, i time ih oterati od zidova grada Nisibije. Nije, dakle, tražio smrt neprijateljima niti ma kakvu vrstu pogibije i poraza, nego samo jednu malu dosadu koja bi ih oterala odatle. U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je Bog uslišio molitvu svoga ugodnika i posla mnogo muha i komaraca na Persijance, te ove oterao a grad Nisibiju spasio.
Ubrzo posle smrti Prepodobne mučenice Fevronije Sveti Jakov je sagradio crkvu u koju je preneo deo moštiju ove hrišćanske svetiteljke.[2] Sveti Jakov je umro u dubokoj starosti, 350. godine.
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 13. januara po crkvenom, a 26. januara po gregorijanskom kalendaru.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Sveti Jakov, episkop Nisibijski”. Večiti pravoslavni kalendar. Pristupljeno 14. 12. 2019.
- ^ „PRAVOSLAVNI: Prepodobnomučenica Fevronija”. Fondacija Srpski legat (na jeziku: srpski). Pristupljeno 14. 12. 2019.
Napomene[uredi | uredi izvor]
Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- St. James of Nisibis
- „Žitija svetih“, 13. januar, Justin Popović (jezik: srpski)