Jasladanj
| Jasladanj mađ. Jászladány | |
|---|---|
 Ime naselja pisano rovaškim pismom | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Velika severna ravnica |
| Županija | Jas-Nađkun-Solnok |
| Srez | Jasapat |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2018. | 5.426[1] |
| — gustina | 59,39 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 46° 12′ 55″ S; 20° 05′ 43″ I / 46.2153° S; 20.0952° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 92,73 km2 |
  Jasladanj Jasladanj na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 5055 |
| Pozivni broj | (+36) 57 |
| Veb-sajt | |
| http://www.jaszladany.hu/ | |
Jasladanj (mađ. Jászladány) je naselje u Mađarskoj. Jasladanj je veće naselje u okviru županije Jas-Nađkun-Solnok. [2]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Naselje pokriva površinu od 9.273 km2 (3.580 sq mi) i ima populaciju od 5.642 stanovnika (procena za 2013.)[3]
Jasladanj se nalazi na severnom obodu županije, u jugoistočnom delu Jasšaga. Neposredno susedna naselja su: Jaskišer sa severa, Tisašili sa istoka, Bešenjseg sa jugoistoka, Sasberek sa juga i Jasalšosentđerđ sa zapada. Od važnijih naselja u regionu, Janošhida je udaljen 9 kilometara, Jasapati je udaljen 20 kilometara, a Solnok 24 kilometra.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Arheološki nalazi iz ovog kraja su uglavnom iz bakarnog i rimskog doba, a prema Ferencu Fodoru, prvi put se pominje 1067. godine u povelji opatije Zasti. Drugi izvori ističu pisani pomen iz 1399. godine (Ladan), a 1550. godine pod imenom Jas Ladan, 1567. se zove Jaz Ladanj, 1828. godine se u raznim dokumentima pominje kao Ladanj, a 1910. već se pominje pod današnjim imenom Jasladanj. Poreklo njegovog imena je nepoznato, ali ga neki ljudi izvode od reči "lada". Ferenc Fodor pretpostavlja da su ga prvobitno naseljavali Pečenezi.
Posle preokreta u tursko vreme, naselje je ponovo naseljeno, osnovana je parohija, podignuta je kamena crkva 1736. godine i postala samostalna matična crkva. Godine 1745. Jasladanj je uvršten među otkupna naselja, a 1828. kralj Ferenc II dodelio je Ladanju četiri nacionalna sajma zajedno sa statusom trgovišta, ali je 1876. godine naselje izgubilo status grada. Neke od porodica su se preselile u Benepustu u Kiškunšagu, u vlasništvu grada, gde je 1907. osnovano nezavisno selo.[4]
Kružna brana koja okružuje Ladanj završena je u martu 1856. za samo 3 nedelje uz rad ljudi koji su živeli u naselju. Naselje je priključeno na državnu železničku mrežu 1882. godine, čime je okončana njegova prethodna izolacija.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 89% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 11% Romi.[5]
Tokom popisa iz 2011. godine, 83,9% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 12,3% kao Romi (16% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 55,7%, reformisani 1,8%, luterani 0,3%, nedenominacioni 13,6% (25,5% se nije izjasnilo).[6]
| Godina | 1980. | 1990. | 2001. | 2010. | 2011. | 2013. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Populacija | 6,659 (popis)[3] | 6.028 (popis)[3] | 6.194 (popis)[3] | 5.861 (procena)[7] | 5.614 (popis)[3] | 5.642 (procena)[3] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ [1]. Hungarian Central Statistical Office. 2017. szeptember 27. (Pristupljeno: 25. januar 2023.)
- ^ „Jászladány City Info”. CitySeek.org. Arhivirano iz originala 11. 12. 2013. g. Pristupljeno 8. 12. 2013.
- ^ a b v g d đ „Jászladány Population Table”. citypopulation.de. Pristupljeno 8. 12. 2013.
- ^ Kürti László: Ladánybenei évszázadok. Ladánybene önkormányzata, 2. bővített kiadás, 2018.
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Jászladány Helységnévtár
- ^ „Helységnévkönyv adattár 2010”. KSH (Hungarian Central Statisctical Office). 1. 1. 2010. Arhivirano iz originala 7. 11. 2012. g. Pristupljeno 8. 12. 2013.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Naseljena mesta Jas-Nađkun-Solnok županije u Mađarskoj | ||
|---|---|---|
| Gradovi sa županijskim pravima |
|   |
| Gradovi | ||
| Veća naselja | ||
| Sela |
| |
| Normativna kontrola: Državne |
|---|
