Jovan Trifunoski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan F. Trifunoski
Prof. d-r Jovan Trifunoski
Lični podaci
Datum rođenja(1914-09-23)23. septembar 1914.
Mesto rođenjaVrutok,  Kraljevina Srbija
Datum smrti1. februar 1997.(1997-02-01) (82 god.)
Mesto smrtiBeograd,  SR Jugoslavija
Naučni rad
PoljeGeografija
Antropogeografija

Jovan Trifunoski (Vrutok, 23. septembar 1914Beograd, 1. februar 1997) bio je srpski i makedonski geograf i antropogeograf.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 23. septembra 1914. godine u selu Vrutok kod Gostivara, u srpskoj zemljoradničkoj porodici. Otac se zvao Filip, a stric Srbin. Osnovnu školu završio je u rodnom selu a sedam razreda gimnazije u Skoplju. Osmi razred i diplomski ispit položio je u Tetovu. Na Filozofski fakultet u Skoplju upisao se 1935. i završio ga sa uspehom 1939. godine. Posle završenih studija odlazi u vojsku u Beogradu, gde služi u Vojno-geografskom institutu. Iz vojske je izašao kao geodetski potporučnik. Od novembra 1940. do marta 1941. godine bio je asistent na geografskom institutu pri Filozofskom fakultetu u Skoplju. Učestvovao je u Aprilskom ratu. Za vreme okupacije boravio je kao izbeglica[1] u Beogradu. Od 1941. do 1943, radio je kao asistent na Geofrafskom institutu u Beogradu kada je otpušten, pa je radio kao profesor geografije u Drugoj i Petoj beogradskoj gimnaziji.

Godine 1943. položio je državni asistenski ispit koji mu je priznat i od novih vlasti pred specijalnom državnom komisijom 1945. od 1943. do 1945. radio je kao asistent na Beogradskom geografskom institutu. Godine 1946. prebačen je u Skoplje, na Skopski filozofski fakultet gde je kao asistent radio do 1952, kada dobija zvanje univerzitetskog predavača. Doktorirao je 1950. godine pred komisijom Sanu odbranivši kao tezu antropogeografsku studiju: Kumanovsko-preševska Crna Gora. Na Skopskom Univerzitetu radio je do svog penzionisanja 1979. godine.

Radio je u Beogradu i Skoplju kao redovni i vanredni profesor. Celog života radio je na antropogeografskim izučavanjima, ostvarujući ideju Jovana Cvijića, bar što se tiče južnog dela Jugoslavije, o antropogeogrefskom izučvanju svih naselja u zemlji-Edicija Naselja i poreklo stanovništva. Objavio je veliki broj monografija i stručnih rasprava na temu antropogeografije u eminentnim časopisima kao što su: Glasnik srpskog geografskog društva, Srpski etnografski zbornik, Glasnik SANU-a i u mnogim drugim.[2]

Često je isticao srpsku etničku pripadnost i u svojim radovima isticao srpski karakter makedonskog stanovništva, ne odričući savremeno postojanje makedonske nacije. Godine 1995. to svoje mišljenje iskazao je u delu Makedoniziranje Južne Srbije.[3] Od početka 1984. godine bio je stalno nastanjen u Beogradu, gde je i umro 1. februara 1997. godine.[4]

U radovima se do 1944. potpisivao kao Trifunović.[5]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Kumanovsko-preševska Crna Gora, Beograd 1951.
  • Kumanovska oblast, Skopje 1974.
  • Krivopalanačka oblast
  • Seoska naselja Skopske kotline, Skopje 1974.
  • Seoska naselja Skopskog polja
  • Skopska Crna Gora
  • Skopski Derven
  • Porečieto na Kadina reka
  • Sliv Markove reke
  • Polog
  • Ohridsko-struška oblast
  • Bitoljsko-prilepska kotlina
  • Kočanska kotlina
  • Strumički kraj
  • Ovčepoljska kotlina
  • Kičevska kotlina
  • Vranjska kotlina
  • Grdelička klisura
  • Kačanička klisura
  • Gornja Pčinja
  • Makedonska gradska naselja
  • Albansko stanovništvo u Sr Makedoniji
  • Tursko stanovništvo u Sr Makedoniji
  • O poreklu stanovništva u Strumičkoj kotlini
  • Makedoniziranje južne Srbije
  • Trifunoski, Jovan F. (1990). „Velika seoba Srba u narodnim predanjima iz Makedonije” (PDF). Etnološke sveske. 11: 54—61. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]