Pređi na sadržaj

Dženet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dženet (tur. cennetarap. جنّة; dosl. "perivoj, vrt") je islamski naziv za raj. Vizija dženeta malo se razlikuje od vizije raja u hršćanstvu i judaizmu.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Džehenem je prebivalište grešnika i mesto patnje na kojem se nalaze različiti demoni i đavoli. Islam džehenem vidi kao užareno mesto koje je podeljeno na više nivoa, a na kojem će nivou duša završiti zavisi od loših dela počinjenih u životu, odnosno od težine greha.

Ako pojam dženet posmatramo sa etimološke strane, videćemo da on takođe potiče iz arapskog jezika, preciznije od reči جنّة, što u doslovnom prevodu znači vrt ili bašta. Dženet je arapski izraz za raj. Islamska vera uči da je dženet mesto izvan Zemlje, te da je život u njemu duhovne prirode, odnosno bestelesni.

Treba istaći da muslimani i hrišćani imaju različita viđenja razloga ulaska u Raj. Po muslimanima, čovek će tokom tzv. Sudnjeg dana u Raju doživljavati i duhovne i telesne užitke, jer na taj dan će mu se sastati telo i duh.

U Kuranu[uredi | uredi izvor]

Dženet se spominje na mnogo mesta u Kur'anu. Neki od tih opisa su:

"I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i dženet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Alaha boje."[1]

"A one koji se Gospodara svoga boje čekaju odaje, sve jedne iznad drugih sagrađene, ispred kojih će reke teći...."[2]

"A oni koji su se Alaha bojali, oni će na sigurnom mestu biti, usred vrtova i izvora, u dibu i kadifu obučeni i jedni prema drugima. Eto, tako će biti i Mi ćemo ih hurijama, krupnih očiju, ženiti. U njima će moći, sigurno, koju hoće vrstu voća tražiti; u njima, poslije one prve smrti, smrt više neće okusiti i On će ih patnje u ognju sačuvati, blagodat će to od Gospodara tvoga biti; to će, zaista, biti uspeh veliki!"[3]

"A dženet će biti primaknut čestitima, neće biti ni od jednog daleko: "Ovo je ono što vam je obećano, svakome onome koji se kajao i čuvao, koji se Milostivoga bojao, iako Ga nije vidio, i koji je srce odano doneo. Uđite u njega, u miru, ovo je Dan večni!" U njemu će imati što god zažele - a od nas i više."[4]

"Zar je dženet, koji je obećan onima koji se Alaha boje - u kome su reke od vode neustajale i reke od mleka nepromenjena ukusa, i reke od vina, prijatna onima koji piju, i reke od meda proceđenog i gde ima voća svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova..."[5]

"A one koji veruju i dobra dela čine obraduj dženetskim vrtovima kroz koje će reke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, oni će reći: „Ovo smo i pre jeli", - a biće im davani samo njima slični. U njima će čiste žene imati, i u njima će večno boraviti."[6]

"Oni koji su u ajete Naše verovali i poslušni bili - uđite u dženet, vi i žene vaše, radosni! 'Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata. U njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. „Eto, to je dženet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radili, u njemu ćete svakovrsnog voća imati od kojeg ćete neko jesti."[7]

Razlozi ulaska u dženet[uredi | uredi izvor]

Kur'anski ajeti koji govore o ulasku ljudi u Dženet, skoro svaki puta kažu da će to biti "oni koji veruju i čine dobra dela". Islamski učenjaci su složni da "oni koji veruju" znači oni koji veruju u 6 imanskih šarta, (6 vjerskih uslova), a to su :

  • Verovanje u Alaha (monoteizam)
  • Verovanje u Meleke (Anđele)
  • Verovanje u svete knjige
  • Verovanje u sve Poslanike
  • Verovanje u Sudnji dan
  • Verovanje u sudbinu (Da je sve Božja odredba)

Nakon verovanja navodi se "oni koji čine dobra dela". Koncept dobročinstva je širok u Islamu, pa se u klasičnom islamskom djelu "Trideset uzroka ulaska u dženet" od arapskog učenjaka Dar ibnul Mubareka, navodi da su to :

"Lepo ponašanje, ostavljanje prepirke, ostavljanje laži pa makar i u šali, odlazak na zajedničku molitvu, mnogo sedždi, širenje Selama, hranjenje gladnih, održavanje rodbinskih veza, Namaz noću, ispunjavanje obećanja, izvršavanje obaveza, čuvanje stidnih mesta, obaranje pogleda od onoga što je zabranjeno, čuvanje ruku od zabranjenih stvari, izdržavanje siročeta, oprost duga onome kome je teško da ga vrati i druga dela."

Viđenje Alaha u dženetu[uredi | uredi izvor]

Većina Islamskih učenjaka se slaže da će vernici videti Boga u Raju, i za to navode Hadis od Poslanika u kome se kaže:

"Džerir ibn Abdulah pripoveda:"kada smo jedne noći sedili sa Allahovim poslanikom, on pogleda u pun mesec i reče: "Vi ćete videti vašeg Gospodara jasno kao što vidite ovaj Mesec, a gledajući u Njega, nećete osetiti tegobu"[8]

„O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati; oni koji su u Naše ajete verovali i poslušni bili - uđite u dženet, vi i vaše žene,radosni! Oni će biti služeni iz posuđa i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju i u njemu ćete večno boraviti. Eto to je dženet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radili..“

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bischof, U. (2013). „Editorial”. KUR - Kunst und Recht. 15 (5): 133. ISSN 1437-2355. doi:10.15542/kur/2013/5/1. 
  2. ^ Kur'an, El-Zumer, 20
  3. ^ Kur'an, El-Duhan, 51-57
  4. ^ Kur'an, Kaf, 31-35
  5. ^ Kur'an, Muhamed, 15
  6. ^ Kur'an, El-Bekara, 25
  7. ^ Kur'an, Zuhruf, 69-73
  8. ^ Mutefekun Alejh