Džermuk
Džermuk Ջերմուկ | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Jermenija |
Pokrajina | Vajots Džor |
Osnovan | grad od 1961. |
Stara imena | Safolar |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 6.200 |
— gustina | 112,44 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 39° 50′ 30″ S; 45° 40′ 20″ I / 39.8417° S; 45.6723° I |
Vremenska zona | UTC+4 (leti UTC+5) |
Aps. visina | 2.102 m |
Površina | 55,14 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Vardan Oganesjan |
Poštanski broj | 3701-3704 |
Pozivni broj | +374 (287) |
Veb-sajt | |
jermukcity.am |
Džermuk (jerm. Ջերմուկ) je banjski i turistički centar i jedan od tri gradska centra u jermenskom marzu Vajots Džor. Nalazi se u kanjonu reke Arpa, 53 km zapadno od administrativnog centra provincije, grada Jehegnadžora.
Od najranijih vremena ovo mesto je poznato po svojim toplim mineralnim izvorima i od sovjetskih vremena po flaširanoj mineralnoj vodi Džermuk. Turistima su zanimljivi i veliki vodopad, prirodni kameni most, jezero, a pre svega čist planinski vazduh i šume.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Džermuk se nalazi u istočnom planinskom delu provincije Vajots Džor na jugu Jermenije. Smešten je na visoravni koju klisura reke Arpa deli na dva dela, severno od Kečutskog jezera na nadmorskoj visini od 2.100 m. Sa tri strane je okružen do 3.000 m visokim planinskim lancima obraslim visokoplaninskim šumama i livadama. Udaljen je nekih 170 km jugoistočno od Jerevana.
U šumama u području oko grada dominiraju hrast i grab, te divlja kruška i šljiva, dok je od četinarskih vrsta najraširenija kleka. Od divljih životinja najbrojniji su medvedi, lisice, jazavci i zečevi.
U okolini Džermuka se nalaze brojni topli mineralni izvori i gejziri. I upravo po njima grad je i dobio ime jer reč „džer“ na jermenskom jeziku označava nešto toplo ili vruće.[1] U blizini grada, na reci Arpa se nalazi 70 m visoki Džermuški vodopad.
Iako na velikoj nadmorskoj visini, grad se odlikuje umerenokontinentalnom klimom sa dosta blagim i snežnim zimama i svežim i prijatnim letima. Najhladniji mesec je februar sa prosekom od -7,7 °C, a najtopliji jul sa 18,9 °C. Najniže zimske temperature retko se spuštaju do -26 °C dok najviše temperature retko prelaze 28 podeok. Godišnji prosek padavina iznosi oko 800 mm, najviše tokom ranog proleća.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Džermuk se nalazi u delu Jermenije koji je bio u sastavu istorijske pokrajine Sjunik u okviru Velike Jermenije. Prvi pisani podaci o naselju na ovom mestu javljaju se u „Istoriji Sisakana“ jermenskog skolastika Stepanosa Orbelijana iz 13. veka. Međutim područje je bilo naseljeno mnogo ranije. Džermuška tvrđava je sagrađena tokom vladavine dinastije Artašesida koja je Jermenijom vladala u periodu između 2. veka p. n. e. i prvih godina nove ere. Takođe u blizini postoje i ruševine stare crkve iz 8. veka.
Mineralne vode Džermuka su se koristile u zdravstvene svrhe još od antičkih vremena i brojni vladari su upravo u ovom kraju imali svoje letnjikovce.
Prva naučna istraživanja o sastavu i karakteristikama lekovitih voda ovog područja obavio je tokom tridesetih godina 19. veka ruski geolog Voskobojnikov i od tada je počela intenzivnija eksploatacija mineralnih izvora u gradu i okolini.
Osnivanje modernog gradskog naselja vezano je za 1940. godinu i otvaranje modernog sanatorijuma čime je Džermuk stekao reputaciju lečilišnog centra Sovjetskog Saveza. U sadašnjoj Republici Jermeniji, u administrativnom pogledu Džermuk je sedište jednog od tri upravna okruga u marzu Vajots Džor (pored Jehegnadžora i Vajka).
Demografija[uredi | uredi izvor]
Zlatno doba Džermuka u demografskom smislu bile su osamdesete godine 20. veka kada je u gradu živelo oko 10.000 stanovnika. Međutim nakon raspada SSSR usled ekonomske krize koja je zahvatila Jermeniju, turizam u gradu je zamro a sa njim opadao je i broj stanovnika na sadašnjih 6.200 (godina 2010).[3] U administrativnom smislu gradu pripada i naselje Kečut sa oko 1.000 stanovnika.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Privreda grada i cele okoline počiva na turizmu i komercijalnom iskorištavanju mineralnih izvora. Prva fabrika za flaširanje mineralne vode otvorena je 1951. godine. Još dve velike fabrike u gradu se bave flaširanjem i izvozom mineralne vode robne marke Džermuk koja se izvozi širom sveta.
Džermuk je jedan od najpoznatijih i najposećenijih banjsko lečilišnih centara u celoj Jermeniji. Topli mineralni izvori, čist vazduh i visokoplaninske šume razlog su poseta brojnih turista svake godine. U gradu su izgrađene brojne sportske dvorane koje koriste mnogi sportski timovi za visinske pripreme. Jedna od najpoznatijih istorijskih građevina je Gndevanska tvrđava sagrađena pre više od hiljadu godina koja se nalazi 10 km zapadno od grada. U novembru 2007. otvorena je prva linija žičare koja turistima omogućava direktnu vezu sa planinskim vrhovima izvan grada. Maksimalna udaljenost svakog hotela u gradu od žičare je svega 1 km.
Svake godine, tokom avgusta meseca tu se održava veliki šahovski turnir međunarodnog karaktera, a pod organizacijom FIDE.
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pogled na grad
-
Stambene zgrade
-
Galerija
-
Kanjon Arpe u Džermuku
-
Most na Arpi
-
Vodopad
-
Banjsko lečilišni centar
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Pospelov E. M. Geografičeskie nazvaniя mira: Toponimičeskiй slovarь: Svыše 5 000 edinic / Otv. red. R. A. Ageeva — M.: «Russkie slovari», 1998. — S. 160. — 372 s. —. ISBN 978-5-89216-029-2.
- ^ Климат курорта Джермук. Архивирано на сајту Wayback Machine (26. фебруар 2012), Pristupljeno 22. 1. 2012.
- ^ Armstats:Population.