Džon Maršal Harlan II

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džon Maršal Harlan II
Džon Maršal Harlan II
Lični podaci
Datum rođenja(1889-05-20)20. maj 1889.
Mesto rođenjaČikago, Ilinois, SAD
Datum smrti29. decembar 1971.(1971-12-29) (82 god.)
Mesto smrtiVašington, SAD
UniverzitetBalliol College, Univerzitet Prinston, Upper Canada College, New York Law School
Profesijapravnik, sudija
Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD
17. mart 1955[1] — 23. septembar 1971.
PrethodnikRobert H. Džekson
NaslednikVilijam Renkvist

Džon Maršal Harlan II (engl. John Marshall Harlan II, Čikago, Ilinois, SAD, 20. maj 1889Vašington, SAD, 29. decembar 1971) je bio američki pravnik koji je služio kao pridruženi sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država između 1955. i 1971. godine. Njegov deda, Džon Maršal Harlan, takođe je služio kao pridruženi sudija Vrhovnog suda između 1877. i 1911. godine.

U Vrhovni sud ga je imenovao predsednik Dvajt Ajzenhauer, nakon smrti Roberta H. Džeksona. Njegovo imenovanje je potvrđeno u Senatu SAD glasovima 71 senatora, dok ih je 11 bilo protiv.[2]

Harlan se često pridruživao mišljenjima Feliksa Frankfurtera,[3] koji je bio njegov glavni mentor u Sudu. Bio je dobar prijatelj sa Hugom Blekom, iako su njih dvojica bili ideološki protivnici koji se nisu slagali u mnogim pitanjima, uključujući primenjivost Povelje o pravima na savezne države, odredbe o jednakoj zaštiti itd.

Pridavao je veliki značaj precedentima i vrlo retko je glasao za ukidanje zakona. Za razliku od Huga Bleka, harlan nije bio striktni tekstualista.

Harlana najčešće karakterišu kao člana konzervativnog krila Vorenovog suda. Zalagao se za ograničenu ulogu pravosuđa, napominjući da Vrhovni sud ne bi trebalo da postane „opšti raj za reformske pokrete“. Ovakvo gledište je vidljivo u njegovom izdvojenom nesaglasnom mišljenju u predmetu Rejnolds protiv Simsa:[4]

Ove presude daju podršku trenutnom pogrešnom shvatanju Ustava i ustavne funkcije ovog suda. Prema ovom shvatanju, ukratko, svaka velika društvena bolest u ovoj zemlji može naći svoj lek u nekom ustavnom principu te bi ovaj sud trebalo da preuzme vodeću ulogu u promovisanju reformi kada druge grane vlasti ne deluju. Ustav nije lek za svaku povredu javnog interesa, niti bi ovaj sud, postavljen kao sudski organ, trebalo posmatrati kao opšti raj za reformske pokrete.

Harlan se povukao iz suda 23. septembra 1971, a umro je tri meseca kasnije, 29. decembra, od raka kičme.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Federal Judicial Center: John Marshall Harlan II”. 12. 12. 2009. Pristupljeno 12. 12. 2009. 
  2. ^ Epstein, Lee (2005). Segal, Jeffrey A.; Staudt, Nancy; and Lindstädt, Rene. „The role of qualifications in the confirmation of nominees to the U.S. Supreme court” (PDF). Florida State University Law Review. 32: 1145—1174. Arhivirano iz originala (pdf) 29. 10. 2008. g. Pristupljeno 24. 5. 2012. 
  3. ^ Vasicko, Sally Jo (1980). „John Marshall Harlan: neglected advocate of federalism” (pdf). Modern Age. 24 (4): 387—395. 
  4. ^ 377 U.S. 533, 589 (1964), Harlan J., dissenting
  5. ^ Writer, Staff (10. 6. 1972). „The Judges' Judge”. Time. Time Inc. Arhivirano iz originala 22. 10. 2010. g. Pristupljeno 15. 4. 2009. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]