Aleksandar Hecl
Aleksandar Hecl | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 29. mart 1926. |
Mesto rođenja | Beograd, |
Datum smrti | 15. maj 1991.65 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, |
Aleksandar Hecl (Beograd, 29. mart 1926 — Beograd, 15. maj 1991) bio je srpski slikar, ilustrator i stripar. Studirao je na Likovnoj akademiji u Beogradu od 1947. do 1951. godine.
U bogatoj karijeri, Hecl je ilustrovao oko 300 knjiga, uradio dvadesetak važnijih stripova, veliki broj novinskih ilustracija i slika na platnu. Umetnik Askanio Popović priredio je 1996, za sada jedinu, Heclovu monografiju, 250 crteža Aleksandra Hecla (izbor ilustracija iz perioda 1950-1960. god.).
Kritička recepcija[uredi | uredi izvor]
Po mišljenju kritičara i istoričara (Zdravko Zupan, Slobodan Ivkov, Ljubomir Kljakić, Zoran Đukanović, Momčilo Rajin, Dragan Stošić, Bojan M. Đukić, Zoran Stefanović), Aleksandar Hecl je bio jedan od najznačajnijih autora srpskog i jugoslovenskog stripa, ali i „nesumnjivo, najbolji i najplodniji posleratni ilustrator realističkog izraza“ (A. Popović, u predgovoru monografije).
Stripografija[uredi | uredi izvor]
- „Zemljo do viđenja“ (1956), scenario: Dragoljub Jovanović, Pioniri, Beograd
- „Emil i detektivi“ (1957), scenario: Dušan Lončarević prema romanu Eriha Kestnera, Pioniri, Beograd
- „Letimo na Mesec“ (1957-1958), scenario: Dragoljub Jovanović, Pioniri, Beograd
- „Stevan Nemanja“ (1958) scenario: M. Ilijin, Pioniri(?), Beograd
- „Uskočki osvetnici“ (1958-1959), scenario: S. B. Radovanović, Pioniri, Beograd
- „Luka gneva“ (1959), scenario: B. Radovanović i D. Lončarević, Rad, Beograd
- „Otmica u vasioni“ (1960), scenario: Dragoljub Jovanović, Pioniri, Beograd
- „Petlovo pero“ (1959-1960), scenario: adaptacija „Seljačke bune“ D. Lončarevića, Pioniri, Beograd
- „Špijun na Radnagu“ (1960-1961), scenario: Dragoljub Jovanović, Pioniri, Beograd
- „Kumeuaua — sin prašume“ (1960-1961), scenario: Tibor Sekelj i J. Aleksić, Pioniri, Beograd
- „Put u središte zemlje“ (1961) scenario: Heclova adaptacija istoimenog romana Žila Verna, Naš svet, Beograd
- „Vinetu“ (1961-1962), scenario: roman Karla Maja adaptirali D. Lončarević i Radmilo Anđelković, Pioniri, Beograd (preštampano sa izmenama YU stripu, 1978)
- „U zemlji Indijanaca“ (1962), scenario: Tibor Sekelj, Plavi vjesnik, Zagreb
- „Baf, vođa karavana“ (1962-1963), scenario: roman Zejna Greja adaptirao Radmilo Anđelković, Pioniri, Beograd (preštampano sa izmenama YU stripu 1978)
- „Begunac iz večernjeg voza“ (1963-1964), Lončarević i Hecl, ali pod pseudonimima: Danibor i Đ. Crnčić, Pioniri — Kekec
- „Divljan osvetnik“ (1964), pod pseudonimima: Danibor i Đ. Crnčić, Male novine
- „Dugom stazom“ (1981), po sopstvenom scenariju, YU strip, Gornji Milanovac
- „Faet — maštanje o mogućem“ (1984), po sopstvenom scenariju, YU strip magazin, Gornji Milanovac
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- Nagrada za životno delo Udruženja likovnih i primenjenih umetnika Srbije, 1991. (posthumno)
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Zoran Đukanović, „Faet ili maštanje o mogućem – Aleksandar Hecl“, Sirius br. 128, Zagreb, januar 1987.
- Zdravko Zupan, Vek stripa u Srbiji, Kulturni centar — Galerija savremene umetnosti, Pančevo, 2007.
- Slobodan Ivkov, 60 godina stripa u Srbiji, poglavlje Obnovitelji posle Drugog svetskog rata i Roditelji i deca. Monografija/katalog. Galerija „Likovni susret“, Subotica, 1995. Projekat Rastko, 1999.
- Askanio Popović, „Aleksandar Hecl, 1926-1991: Briljantni crtač elegantne savršenosti“ u: Umetnost ilustrovanja: 250 crteža Aleksandra Hecla (izbor ilustracija iz perioda 1950-1960. god.).
- Zoran Stefanović, Aleksandar Hecl, Luča čiste umetnosti (1), „Strip vesti“, 2006.
- Dragan Stošić, „Svi Heclovi stripovi“, Omladinske novine, br. 472-473, Beograd 25. mart 1984. (anotirana bibliografija)
- Aleksandar Hecl i Zoran Đukanović. „Jedan susret ilustracije i stripa: Razgovor sa Aleksandrom Heclom“, YU strip magazin br. 65-66, Beograd, maj-jun 1984. Takođe: Strip vesti 268, 269, 270, 271. 2004.
- Aleksandar Hecl, Umetnost ilustrovanja: 250 crteža Aleksandra Hecla (izbor ilustracija iz perioda 1950-1960. god.) Priredio i predgovor napisao Askanio Popović. „Mapa S“, Beograd 1996. 170 strana.