Ataka (partija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ataka
Ataka
VođaVolen Siderov
OsnivačVolen Siderov
Osnovana17. april 2005. (2005-04-17)
Sedište1 Vrabča ul., 1000 Sofija
Bugarska
NovineAtaka gazeta
Mladi ogranakNacionalna omladinska organizacija Atak
Ideologija
Politička pozicijaDesnica do Krajnja desnica[1][2][9][10]
Bojebela, zelena, crvena
Narodno sobranje
0 / 240
Evropski parlament
0 / 17
Zastava stranke
Veb-sajt
www.ataka.bg

Ataka (bug. Атака) je nacionalistička[1][2][3][4][5] politička partija u Bugarskoj. Njen predsednik je Volen Siderov.

Osnivanje stranke[uredi | uredi izvor]

U početku 2005. godine koalicija ATAKA vuče korene iz tri političke organizacije: Nacionalni pokret za spasenje Otadžbine (Nacionalno dviženie za spasenie na otečestvoto), Bugarska nacional-patriotska stranka (Bъlgarska nacionalno-patriotična partiя) i Savez patriotskih snaga i rezervnih vojnih branitelja-ODBRANA (Sъюz na patriotičnite sili i voinite ot zapasa — Zaщita). Njih je ujedinio Volen Siderov u jednu političku organizaciju pod imenom koalicija ATAKA (napad).

Na koncu 2005. godine ove tri stranke su napustili koaliciju, a 2006. je osnovana stranka Nacionalen sъюz Ataka.

Aktivnosti[uredi | uredi izvor]

ATAKA za svoj program uzima 20 nacionalnih principa koja obuhvata nacionalizam i fundamentalno hrišćansko pravoslavlje.

Postoje različita mišljenja o tome gde treba staviti stranku u politički spektar: prema većini naučnika ona je ekstremno desna[2][9][10], prema drugim ekstremnim levicama ili sinteza levice i desnice[11][12]. ATAKA se ne svrstava ni na desnicu ni na levicu, već je zvaničan stav stranke: Ni levo, ni desno, već Bugarska![10]. Stranka se zalaže da Pravoslavna crkva postane državna religija[3], da zemlja istupi iz EU i NATO[5], da se prekine sa međunarodnim integracijama.

ATAKA se protivi globalizaciji, te je tako stekla prijatelja među mnogim evropskim nacionalistima. Ona sarađuje sa Srpskom radikalnom strankom, Slobodarskom partijom Austrije, Nacionalnim frontom Francuske, Švajcarskom narodnom partijom, kao i mnogim drugim sličnim strankama.

ATAKA kritikuje vlast Bugarske da pruža velike privilegije nacionalnim manjinama u zemlji, te da tako otvara mogućnost za separatizam. Takođe ATAKA kritikuje vlast za ogromnu korupciju na koju stalno ukazuje Evropska komisija koja blokira finansije Bugarskoj zbog toga.

ATAKA je posebno netrpeljiva prema turskoj manjini, pa je tako Volen Siderov na mitingu protiv regionalizacije Bugarske 2006. izjavio: Bugarska još uvek nije slobodna, ona je i dalje okupirana od strane turske uprave! Stranka hoće ukinuti vesti na turskom eziku po bugarskoj nacionalnoj televiziji u 17:00. Iste godine ATAKA je pokrenula akciju za koordinisan rad patriotskih i nacionalnih udruženja u Bugarskoj pod imenom Pokret za pravo i slobodu, organizujući širom zemlje mitinge protiv izgradnje američkih vojnih baza na teritoriji Bugarske.

Na izborima 2005, ATAKA je osvojila 9% glasova što joj je dalo 21 od 250 mesta u bugarskom parlamentu.

Na predsedničkim izborima 2006. godine kandidat ATAKA-e Volen Siderov osvojio je prvo mesto osvojivši blizu 20% glasova, ali je u drugom krugu izgubio, osvajući 649387, ili 24,1% glasova[13].

ATAKA je 3. marta 2009. organizovala miting u znak obeležavanja oslobođenja Bugarske od Osmanskog carstva, na kojem je prisustvovalo blizu 10 hiljada ljudi.

Na evropskim izborima 2009. godine ATAKA je osvojila 364197 ili 14,4% glasova[14] i dva mesta u EP. Na izborima za EP, stranka je formirala savez Zajedno za Bugarsku! proisteklu iz Pokreta za pravo i slobodu.

ATAKA pod svojom kontrolom ima nekoliko medija u Bugarskoj, ali glavni je RTV SKAT. Tu televiziju vlasti Bugarske ne dozvoljavaju na mnogim kablovskim operaterima, iako je SKAT među prve tri najgledanije TV stanice u zemlji.

Mejnstrim mediji ATAKA-u nazivaju ksenofobičnom, profašističkom i antievropskom strankom ekstremne desnice. Pristalice i članovi ATAKA-e sebe nazivaju bugarskim patriotama i pravoslavnim nacionalistima.

ATAKA je jedina podigla glas protiv nezavisnosti Kosova i Metohije, pružajući podršku pravoslavnoj srpskoj braći od strane Volena Siderova.

Stranka Volena Siderova je na izborima za parlament 2009. godine dobila 21 poslaničko mesto, od ukupno 240

ATAKA je na izborima 2013. godine — 23 mesta.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Nordsieck, Wolfram (2017). „Bulgaria”. Parties and Elections in Europe. 
  2. ^ a b v g Katsikas, Stefanos (2011). „Negotiating Diplomacy in the New Europe: Foreign Policy in Post-Communist Bulgaria”. I.B. Tauris: 64. 
  3. ^ a b v Hopkins, James L. (2009). „The Evolution of Nationalism Within the Bulgarian Orthodox Church”. World Christianity in Local Context: Essays in Memory of David A. Kerr. Continuum. 1: 149. 
  4. ^ a b Bideleux, Robert; Jeffries, Ian (2007). „The Balkans: A Post-Communist History”. Routledge: 120. 
  5. ^ a b v g Magone, José M. (2011). „Comparative European Politics: An Introduction”. Routledge: 386. 
  6. ^ Smilova, Ruzha; Smilov, Daniel; Ganev, Georgi (2012). Democracy and the Media in Bulgaria: Who Represents the People?. Understanding Media Policies: A European Perspective. Palgrave Macmillan. str. 48—49. 
  7. ^ Rusofili: Volen, we are with you!. Ataka. 2014. 
  8. ^ „Left Wing, Right Wing, Everything: Xenophobia, Neo-totalitarianism and Populist Politics in Contemporary Bulgaria”. Offnews. Pristupljeno 31. 10. 2013. 
  9. ^ a b Meznik, Michael; Thieme, Tom (2012). „Against all Expectations: Right-Wing Extremism in Romania and Bulgaria”. The Extreme Right in Europe: Current Trends and Perspectives. Vandenhoeck & Ruprecht: 205—207. 
  10. ^ a b v Rensmann, Lars (2011). „"Against Globalism": Counter-Cosmopolitan Discontent and Antisemitism in Mobalizations of European Extreme Right Parties”. Politics and Resentment: Antisemitism and Counter-Cosmopolitanism in the European Union. Brill: 133. 
  11. ^ Mateev, Yordan (14. 5. 2007). „Koй e lяv i koй desen v Bъlgariя?” [Who is right and who is left in Bulgaria?]. Capital. 
  12. ^ Ghodsee, Kristen (2008). „Left Wing, Right Wing, Everything: Xenophobia, Neo-totalitarianism and Populist Politics in Contemporary Bulgaria”. Problems of Post-Communism. Academia.edu. 55 (3): 26. S2CID 154912175. doi:10.2753/PPC1075-8216550303. Pristupljeno 9. 6. 2013. 
  13. ^ „Centralna izbiratelna komisiя”. Arhivirano iz originala 8. 1. 2007. g. Pristupljeno 2. 9. 2009. 
  14. ^ „Rezultati”. Arhivirano iz originala 12. 6. 2009. g. Pristupljeno 2. 9. 2009. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Rusofili: Volen, we are with you!. Ataka. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]