Ataksija-teleangiektatika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ataksija-teleangiektatika
oboljenje se prenosi autozomno recesivno
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostneurologija, medicinska genetika
MKB-10G11.3
MKB-9-CM334.8
OMIM208900
DiseasesDB1025
eMedicinederm/691 oph/319
MeSHD001260

Ataksija-teleangiektazija je retko oboljenje koje se prenosi autozomno recesivno. Karakteriše se promenama na koži, neurološkim poremećajima, poremećajima imuniteta (imunodeficijencija) i ranom pojavom raznih tumora.

Učestalost bolesti je oko 1 oboleo na 30.000 rođenih.

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Prvo se pojavljuju neurološki simptomi, najčešće u uzrastu od 2 godine starosti. Od neuroloških simptoma javljaju se:

Očni oblik bolesti

Progresijom ovih simptoma pacijentu je kretanje sve više nesigurnije i ograničenije, pa posle nekoliko godina ne može smostalno da se kreće.

Simptomi na koži se pojavljuju nešto kasnije, obično oko 5. godine. Radi se o:

Prvo se javljaju na konjunktivama oka, potom licu, ušima, ekstremitetima...

Poremećaji imuniteta javljaju se kao poremećaji humoralnog i celularnog imuniteta.

  • Usled oslabljenog imuniteta javljaju se česte infekcije respiratornih puteva i kože

Pojava tumora Najčešći su:

Uzrok[uredi | uredi izvor]

Uzrok ove bolesti je mutacija gena na hromozomu 11 segment q22. Radi se o poremećaju u mehanizmu reparacije DNK molekula, tako da se greške koje nastaju spontano u procesu replikacije DNK ne ispravljaju, već se nagomilavaju.

Druge bolesti izazvane greškama u reparaciji DNK[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Fritsch, Peter (1998). Dermatologie und Venerologie. Berlin, Heidelberg, New York: Springer. ISBN 978-3-540-61169-1. 



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).