Pređi na sadržaj

Barista

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dobro pravljenje espresa je od suštinskog značaja za ulogu bariste.

Barista (španski: [baˈɾista]; „barmen“) je osoba, obično zaposleni u kafiću, koja priprema i služi napitke od kafe na bazi espresa, a često i čajeve.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Reč barista dolazi iz italijanskog i španskog jezika, gde označava muškarca ili ženu „barmena“ koji obično radi za pultom[1] i pravi topla pića (kao što je espreso), hladna alkoholna i bezalkoholna pića i grickalice.[2] Prieto (2021) pokazuje da je reč barista dokumentovana od 1916. i na španskom i italijanskom jeziku.[3]

Primena

[uredi | uredi izvor]

Dok titula, zanimanje, nije zvanično regulisanp, većina[traži se izvor] kafići koriste naslov da opisuju proizvođača kafe i rukovaoca aparatom za espreso.

Barista sa svojim mobilnim espreso barom u Istadu, Švedska, 2013.

Baristi uglavnom rukovode komercijalnim aparatima za espreso, a njihova uloga je pripremanje espreso šota; Stepen do kojeg je ovo automatizovano ili urađeno ručno značajno varira, u rasponu od rada pritiskom na dugme do uključenog ručnog procesa. Espreso je notorno izbirljiv napitak, a dobro ručno pravljenje espresa smatra se veštim zadatkom. Dalje, priprema drugih napitaka, posebno napitaka na bazi mleka kao što su kapućino i late, ali i ne-espreso kafe kao što je drip ili pres pot, zahteva dodatni rad i veštinu za efikasnu pripremu i na kraju dodatak late arta. U Starbucks, zaposleni na šalteru se nazivaju „bariste“, iako je proces pripreme potpuno automatizovan.

Barista je obično obučen da upravlja mašinom i priprema kafu na osnovu uputstava vlasnika pržionice ili kafeterije, dok iskusniji baristi mogu imati diskreciono pravo da menjaju način pripreme ili eksperimentišu. Da bi kafa bila dobra, potrebno je obratiti pažnju na niz koraka, uključujući mlevenje zrna, vađenje kafe, penušanje mleka i sipanje.[4]

Osim pripreme espresa i drugih napitaka i opšteg usluživanja mušterija, vešti baristi stiču znanja o celokupnom procesu kafe kako bi efikasno pripremili željenu šoljicu kafe, uključujući održavanje i programiranje mašine, metode mlevenja, prženje i uzgoj biljaka kafe, slično kao što je somelijer upoznat sa celokupnim procesom proizvodnje i konzumiranja vina. Barista može da stekne ove veštine pohađajući časove obuke, ali se one takođe uče na poslu.

Takmičenje

[uredi | uredi izvor]

Formalna takmičenja barista nastala su u Norveškoj,[5] a jedno takvo je Svetsko prvenstvo barista (World Barista Championships, WBC), koje se održava svake godine na različitim međunarodnim lokacijama.[6] Bariste se takmiče širom sveta, ali prvo moraju da se takmiče na takmičenju koje se održava u svojoj zemlji da bi se kvalifikovali za ulazak u WBC. Deljenje znanja na WBC-u je zaslužno za širenje napitka espresa i tonika u Severnu Ameriku.[7]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „barista | Origin and meaning of barista by Online Etymology Dictionary”. www.etymonline.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-11-06. 
  2. ^ „What It Means to Be a Barista”. The Spruce Eats (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-11-06. 
  3. ^ Barista" | Rinconete Centro Virtual Cervantes”. Pristupljeno 2021-11-26. 
  4. ^ Anand, Shitka (10. 11. 2011). „How to make perfect coffee: Sydney's best baristas reveal their secrets”. CNN. Arhivirano iz originala 10. 6. 2015. g. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  5. ^ Wendelboe, Tim (May 1, 2005) The Future of the World Barista Championship. Arhivirano 2012-11-20 na sajtu Wayback Machine "CoffeeGeek.com" Retrieved on 2006-oct-25
  6. ^ „World Barista Championship”. 
  7. ^ „Deep Dive: What Is an Espresso Tonic? | Trade Coffee”. www.drinktrade.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-11-19.