Bernhard Šlink
Bernhard Šlink | |
---|---|
Datum rođenja | 6. jul 1944. |
Mesto rođenja | Bilefeld |
Roditelji | Edmund Šlink |
Veb-sajt | schlink |
Bernhard Šlink (nem. Bernhard Schlink; Bilefeld, 6. jul 1944, Grosdornberg kod Bilefelda) je nemački pravnik i književnik, autor internacionalnog bestselera Čitač.[1]
Detinjstvo i porodica[uredi | uredi izvor]
Šlinkov otac, Edmund Šlink, bio je profesor teologije u Hajdelbergu, njegova tetka Bazilea Šlink osnivačica evangelističkog reda, a deda, Vilhelm Šlink, profesor mehanike. Njegov brat Vilhelm Šlink bio je profesor istorije umetnosti na Univerzitetu u Frajburgu do 2004/2005, kada je postao profesor emeritus. Šlinkova porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u Hajdelberg, gde je on proveo detinjstvo. Ima jednog sina, koji je po zanimanju stomatolog.
Pravnička karijera[uredi | uredi izvor]
Šlink je studirao prava na Univerzitetu u Hajdelbergu i na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Radio je kao asistent na univerzitetima u Darmštatu, Bilefeldu i Frajburgu. Doktorirao je 1975. u Hajdelbergu (tema disertacije: Abwägung im Verfassungsrecht, objavljena 1976) i stekao zvanje profesora 1981. u Frajburgu (radom na temu Die Amtshilfe. Ein Beitrag zu einer Lehre von der Gewaltenteilung in der Verwaltung, objavljenim 1982). Pred Udruženjem nemačkih pravnika na sednici 1989. u Hanoveru Šlink je držao predavanje na temu Die Bewältigung der wissenschaftlichen und technischen Entwicklungen durch das Verwaltungsrecht.
Od 1982. do 1991. bio je profesor javnog prava na Univerzitetu u Bonu, a od 1991. do 1991. profesor javnog i socijalnog prava i filozofije prava na Univerzitetu u Frankfurtu. Od 1992. do 2009. držao je katedru za javno pravo i filozofiju prava na Humboltovom univerzitetu u Berlinu, gde ga je nasledio Kristof Meler.
Jedan od Šlinkovih učenika bio je i Ralf Pošer, profesor Univerziteta u Frajburgu. Od 1987. do 2006. bio je sudija Ustavnog suda pokrajine Severna rajna-Vestfalija u Minsteru.
U avgustu 2005. zastupao je Vladu Savezne republike Nemačke pred Saveznim ustavnim sudom u postupku žalbe dvojice poslanika Bundestaga protiv odluke predsednika Kelera da raspusti Bundestag i organizuje nove izbore.
Bernhard Šlink je član redakcije prvog nemačkog pravnog internet-časopisa Humboldt Forum Recht.
Danas živi u Berkširu (Masačusets) i Berlinu.
Književna karijera[uredi | uredi izvor]
Godine 1987. Bernhard Šlink je pozvan na Univerzitet u Eks an Provansu. Tamo je boravio tri meseca kod prijatelja Valtera Popa. Obojica su bili strastveni čitaoci kriminalističkih romana i odlučni da i sami napišu jedan. Radnja njihovog zajedničkog romana Zelbova pravda vrti se oko šezdesetosmogodišnjeg privatnog detektiva Gerharda Zelba koga rad na jednom slučaju vraća u njegovu sopstvenu prošlost, kada je bio državni advokat u vreme vladavine nacizma.
Nakon uspeha njegovog književnog prvenca, usledila su dela bez ko-autora, i to: kriminalistički roman Gordijev čvor, koji je 1989. odlikovan nagradom Fridrih Glauzer. I u ovom delu protagonista je bivši pravnik, Georg Polger, koji se kao prevodilac seli na jug Francuske, gde, prevodeći nacrte konstrukcije ratnog helikoptera, dospeva u lanac špijunaže. Delima Zelbova prevara (nagrada Deutscher Krimi Preis) i Zelbova smrt zaokružio je trilogiju o privatnom detektivu Gerhardu Zelbu.
Doroteja Nolte rekla je o Šlinkovim romanima o detektivu Zelbu: „To su poletni, često duhoviti romani koji se - lokalci će sigurno prepoznati ulice i zgrade - odigravaju u Manhajmu i okolini; rafinisane priče, u kojima je prisutna aktuelna politička situacija i nemačka prošlost.“
Prvi Šlinkov ne-kriminalistički roman, Čitač, postao je izuzetno cenjen internacionalni bestseler. Preveden je na 39 jezika, a njegovo američko izdanje zauzelo je prvo mesto liste best selera koju je objavio New York Times. Čitač je dobio nagradu Hans Falada (1998), italijansku književnu nagradu Grinzane Cavour (1997) i nagradu Laure Bataillon (prestižna francuska nagrada za prevode književnih dela) (1997). Roman je 2008. ekranizovan u režiji Stivena Doldrija.
I zbirka pripovedaka Bekstva od ljubavi postala je 2000. bestseler. 2008. godine Ričard Ajr je ekranizovao pripovetku Onaj drugi iz ove zbirke, a uloge su igrali Liam Neeson, Antonio Banderas i Laura Linney
Šlinkove knjige, kako kaže Beate Drajke, često tematizuju kompleks prava i pravde. Tako se već u romanima o detektivu Zelbu zakon pokazao neprikladnim instrumentom za sprovođenje pravde kada se radi o davno počinjenim delima, a u Čitaču se postavlja pitanje kako suditi o delima počinjenim pod nekim drugim pravnim sistemom. Međutim, knjiga ovo pitanje ostavlja otvorenim, što je izazvalo i kritiku.
Na pitanje o motivaciji za bavljenje književnom delatnošću Šlink je u jednom intervjuu odgovorio: „Ja pišem iz istog razloga iz kog drugi čitaju: niko neće da živi samo jedan život.“
Dela[uredi | uredi izvor]
Stručna pravna literatura[uredi | uredi izvor]
- Osnovna prava. Državno pravo II. sa Bodom Pirotom, 27. izdanje, C.F. Müller, Hajdelberg. 2011. ISBN 978-3-8114-9812-9.
- Policijsko pravo i pravo čuvanja poretka sa pravom o okupljanjima. sa Mihaelom Knizelom i Bodom Pirotom, 6. izdanje, C.H. Beck, Minhen. 2010. ISBN 978-3-406-60952-7.
Beletristika[uredi | uredi izvor]
Dela objavljena do 2011. u izdanju izdavačke kuće Diogenes Verlag iz Ciriha:
- 1987 Zelbova pravda (u saradnji sa Valterom Popom). ISBN 978-3-257-21543-4..
- 1988 Gordijev čvor, kriminalistički roman. ISBN 978-3-257-21668-4..
- 1992 Zelbova prevara. ISBN 978-3-257-22706-2..
- 1995 Čitač. ISBN 978-3-257-22953-0..
- 2000 Bekstva od ljuvavi. ISBN 978-3-257-23299-8..
- 2001 Zelbova smrt. ISBN 978-3-257-23360-5..
- 2006 Povratak kući. ISBN 978-3-257-86136-5..
- 2008 Vikend. ISBN 978-3-257-06633-3.
- 2010 Letnje laži. ISBN 978-3-257-06753-8.
- 2011 Misli o pisanju. Hajdelberška predavanja iz poetike. ISBN 978-3-257-06783-5.
Eseji[uredi | uredi izvor]
- 2000 Domovina kao utopija. ISBN 978-3-518-06613-3..
- 2005 Ogledi – o politici, pravu, pisanju i verovanju. ISBN 978-3-257-06483-4..
- 2007 Krivica iz prošlosti. Prilozi jednoj nemačkoj temi. ISBN 978-3-257-06597-8..
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- 1989: Nagrada Friedrich-Glauser „Grupi autora nemačke kriminalističke literature“ – za knjigu Gordijev čvor
- 1993: Nagrada Deutscher Krimi Preis za Zelbova prevara
- 1995: Godišnja zvezda minhenskih novina Abendzeitung za delo Čitač
- 1997: Nagrada Grinzane-Cavour (Italija) za delo Čitač
- 1997: Nagrada Prix Laure Bataillon (Francuska) za knjigu Čitač (Nagrada za autora kao i za prevodioca Bernarda Lortolarija)
- 1998: Nagrada Hans-Fallada za Čitača
- 1999: Književna nagrada časopisa WELT za književno delo
- 2000: Odlikovanje udruženja Heinrich-Heine
- 2000: Evangelistička književna nagrada za delo Čitač
- 2000: Nagrada japanskog dnevnog lista Mainichi Shimbun koja se svake godine dodeljuje autoru bestselera godine u Japanu, za Čitača
- 2004: Orden za zasluge (I klase)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Bernhard Schlink | Writer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-05.
Sekundarna literatura[uredi | uredi izvor]
- Christoph Cornelißen: Platz 14. Bernhard Schlink: Der Vorleser.. U: Christoph Jürgensen (prir.): Die Lieblingsbücher der Deutschen. Verlag Ludwig, Kiel. 2006. ISBN 978-3-937719-34-4. str. 39-59.
- Donahue, William Collins (2011). „Holocaust Lite.“ Bernhard Schlinks „NS-Romane“ und ihre Verfilmungen. Bielefeld: Aisthesis. ISBN 978-3-89528-832-6.
- Sascha Feuchert, Lars Hofmann: Lektüreschlüssel: Bernhard Schlink: Der Vorleser. 2., aktualis. Auflage. Reclam-Verlag. . Stuttgart. 2009. ISBN 978-3-15-015359-8. (auch als Download verfügbar)
- Manfred Heigenmoser (ed): Bernhard Schlink, Der Vorleser. Reclam-Verlag. . Stuttgart. 2005. ISBN 978-3-15-016050-3.
- Juliane Köster: Bernhard Schlink, Der Vorleser. Interpretation. Oldenbourg-Verlag. . München. 2000. ISBN 978-3-486-88745-7.
- Micha Ostermann: Aporien des Erinnerns: Bernhard Schlinks Roman Der Vorleser. Verlag Marcel Dolega, Bochum. 2004. ISBN 978-3-937376-03-5.
Ekranizacije[uredi | uredi izvor]
- 1991 Smrt je došla kao prijatelj (Delo: Zelbova pravda, ZDF)
- 2008 The Reader (Delo: Čitač)
- 2008 The Other Man (Delo: Onaj drugi)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Website des Lehrstuhls von Bernhard Schlink an der Humboldt-Universität Berlin
- www.ub.fu-berlin.de – zbirka linkova univerzitetske biblioteke Slobodnog univerziteta u Berlinu
- Bernhard Schlink, Rechtsstaat und revolutionäre Gerechtigkeit, Humboldt Forum Recht
- Bernhard Schlink, „Ist Würde wägbar?“, Humboldt Forum Recht
- Dieter Grimm / Bernhard Schlink / Winfried Brugger: Darf der Staat foltern? – Eine Podiumsdiskussion, Humboldt Forum Recht
- Postoje ciljevi vredni ljudske žrtve - intervju („Politika”, 14. oktobar 2018)