Bokeljska noć
Bokeljska noć Bokeška noć | |
---|---|
Datum(i) | kraj avgusta |
Osnovan | 19. vek |
Trajanje | 1 dan |
Tip | Lokalna tradicija ribara i pomoraca |
Lokacija | Crna Gora, Kotor |
Bokeljska noć | |
---|---|
Nematerijalno kulturno nasleđe | |
Region | Kotor, Crna Gora |
Bokeljska noć, ili izvorno Bokeška noć je tradicionalna svečanost koja se održava u Kotoru svake godine u drugoj polovini avgusta. Ova jedinstvena manifestacija, svojevrsni maskenbal čamaca, spoj je tradicije i modernog pristupa organizovanju manifestacije na moru.[1] Centralni događaj je defile tokom koga okićeni i osvetljeni, odnosno „maskirani” čamci (barke) plove u povorci kotorskim akvatorijumom. Ova manifestacija ima za cilj održavanje tradicije kojom se želi dočarati primorski život i mentalitet ribara, pomoraca i Bokelja. Manifestacija ima i takmičarski karakter i na kraju defilea se biraju najlepše i najkreativnije „maske”. Učesnici se trude da, preko originalno ukrašenih čamaca, posetiocima na šaljiv i sarkastičan način pošalju poruku o raznim događajima i pojavama u društvu, gradu, državi i slično. Bokeljska noć završava se svečanim vatrometom, koncertom i zabavom na trgovima Starog grada.[2][3] Tradicionalan običaj je i da se te noći osvetle, odnosno da „planu” bedemi Starog grada, tako da cela kontura drevnog grada bude označena i osvetljena.[4]
Svojevrsna nezvanična himna ove svečanosti je u Boki čuvena pesma „Bokeljska noć”,[5] koju je za ovu manifestaciju napisala zagrebačka pesnikinja i profesorka hrvatskog jezika i književnosti Maja Perfiljeva.[4]
Bokeljskoj noći svake godine prisustvuje oko 30.000 posetilaca.[2] Organizator je Kulturni centar Kotora, pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i uz podrsku Turisticke organizacije Kotora, Ministarstva turizma, Nacionalne turističke organizacije i mnogobrojnih sponzora.[6] Po ovoj manifestaciji je grad Kotor postao prepoznatljiv i van granica Crne Gore.[7]
Manifestacija Bokeljska noć upisana je u Crnoj Gori na listu nematerijanog kulturnog nasljeđa koje ima status dobra.[8]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Bokeljska noć počela je da se organizuje u 19. veku kao Venecijanska noć, po uzoru na festival kakav se tada održavao u Veneciji. Festival je pokrenulo Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo" iz Kotora. Početkom 20. veka preimenovana je u Bokeljsku noć. Manifestacija je prekidana za vreme ratova, ali se tradicija ipak očuvala sve do danas.[3]
Tokom istorije posebno se pamte dve Bokeljske noći. Prva je održana 1936. godine, kada je na fešti bio prisutan engleski kralj Edvard VIII. Tada je deo engleske flota bilo ukotvljen u tivatskom delu zaliva i sa brodova su reflektorima osvetljavani nebo i okolna brda.[3]
Druga značajna „fešta” je održana 1959. godine i pamti se kao godina kada je sa platoa nekadašnjeg hotela „Slavija”, koji je srušen u razornom zemljotresu 1979. godine, Bokeljsku noć pratio Josip Broz Tito. Prilikom veličanstvenog dočeka tadašnjeg predsednika FNRJ grad i okolna brda „goreli” su od svetlosti, jer su svuda bile upaljene sveće, na brdima, bedemima, moru i na svakom prozoru.[4] To je ujedno i jedina Bokeljska noć održana dva puta u toku godine, jer je ponovljena 6. septembra[7] specijalno za Tita. Prema rečima starih Kotorana, tada je u zalivu bila skoro cela flota Jugoslovenske ratne mornarice, i to je bila najblistavija Bokeljska noć ikad održana.[3]
Opis manifestacije[uredi | uredi izvor]
Barke koje će učestvovati u defileu uređuju se danima pre svečanosti.[9]
Centralni događaj ove svečanosti, ili kako je Kotorani zovu fešta nad feštama, je defile ukrašenih i osvetljenih barki (čamaca). Maskirane barke u povorci kreću od ribarskog naselja Muo u Kotoru, odakle plove morskim putem od Kotora do Dobrote i nazad.[2] Barke su vezane jedna za drugu, a vuku ih vučni brodovi. U defileu učestvuje više desetina barki.[10] Ovaj defile ponavlja se tri puta - tri „đira”.[11] Barke polako krstare duž kotorske luke i uz obalu na kojoj su posmatrači, ali i žiri, koji ocenjuje barke. Posle defilea i proglašenja pobednika sledi spektakularni vatromet, koji se ispaljuje sa platformi na moru. Sve je praćeno pesmom i muzikom, a najčešće se čuje čuvena pesma „Bokeljska noć”, simbol ove manifestacije. Ceo program traje oko dva sata, a zatim sledi zabava na trgovima, pjacama i pjacetama starog kotorskog grada,[1] koja traje do jutarnjih časova.[3]
Pesma Bokeljske noći[uredi | uredi izvor]
Zaštitni znak ove svečanosti je pesma „Bokeljska noć”,[12] koju je za ovu manifestaciju napisala zagrebačka pesnikinja i profesorka hrvatskog jezika i književnosti Maja Perfiljeva. Pesma je kasnije predstavljala SFRJ na Festivalu „Zlatni ključ” u Bratislavi i odomaćila se među stanovništvom.[4]
Sociološki uticaj[uredi | uredi izvor]
Bokeljska noć prizvod je kolektivnog duha nastalog u prošlosti, koji se vremenom prilagođavao ili menjao, shodno potrebamada. Ova manifestacija ima za cilj održavanje tradicije kojom se pokazuje primorski život i mentalitet ribara, pomoraca i Bokelja. Ukrašavanjem čamaca učesnic na šaljiv i sarkastičan način, kroz simbole, humor i parodiju, šalju poruku o raznim događajima i pojavama u društvu, gradu, državi i slično.[2]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Bjelobrković 2016, str. 104
- ^ a b v g Stanovčić 2016, str. 40
- ^ a b v g d Mihajlović, Nataša (31. 8. 2015). „Tradicija duga dva vijeka: Bokeljska noć čuva običaje crnogorskog primorja”. E trafika. Pristupljeno 5. 4. 2020.
- ^ a b v g Bjelobrković 2016, str. 105
- ^ „U subotu Bokeljska noć”. FOS. fosmedia.me. 21. 8. 2019. Arhivirano iz originala 10. 04. 2020. g. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ Bjelobrković 2016, str. 106
- ^ a b „Tradicionalna fešta - Bokeljska noć”. Globtour Montenegro. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ „Crnogorsko oro nacionalno dobro”. Dan. 19. 1. 2016. Pristupljeno 23. 9. 2021.
- ^ „Kotor Dogadjaji”. Visit Montenegro. BritishDotCom ltd. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ Ašanin, Ana (22. 8. 2019). „Tradicionalna fešta Bokeljska noć počinje u subotu”. Antena M portal. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ „Bokeljska noć u Kotoru 24. avgusta”. Cafe del Montenegro. 12. 8. 2019. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ „Vice Vukov - Bokeljska noc - tekst pesme”. tekstpesme.com. Arhivirano iz originala 10. 04. 2020. g. Pristupljeno 10. 4. 2020.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Stanovčić, Irena (maj 2016). KULTURNO NASLJEĐJE GRADA KOTORA (PDF). Tivat: FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- Bjelobrković, Zlatinka (2009). Event turizam - značaj i potencijal na području Kotora. Beograd: Univerzitet Singidunum.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Bokeljska noć 2019. prva nagrada za barku “40 godina od zemljotresa””. Boka News. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- „Boka Kotorska – Slavna istorija i priroda koja oduzima dah”. MTL Rent a Car. Pristupljeno 12. 4. 2020.
- „Iz kulturne istorije Kotora”. Zvanični veb-sajt. Biblioteka Kotor. Pristupljeno 12. 4. 2020.
- Frfalanović, Danijel. „Trg od oružja – Kotor”. PortalMladi. Pristupljeno 13. 4. 2020.