Boris Kalin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Boris Kalin
Boris Kalin
Lični podaci
Datum rođenja(1905-06-24)24. jun 1905.
Mesto rođenjaSolkan, kod Gorice, Austrougarska monarhija
Datum smrti22. maj 1975.(1975-05-22) (69 god.)
Mesto smrtiLjubljana, SFR Jugoslavija

Boris Kalin (Solkan kod Gorice, 24. jun 1905. — Ljubljana, 22. maj 1975) je bio jugoslovenski i slovenački vajar.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 24. juna 1905. godine u Solkanu kod Gorice. Završio je Školu za umetnost i obrt u Ljubljani i Akademiju likovnih umetnosti u Zagrebu 1929. godine. Neki od profesora su mu bili Frano Kršinić i Ivan Meštrović. Prvi put je izlagao 1929. godine. Samostalne izložbe imao je u Ljubljani, Trstu, Gorici, Zagrebu i Beogradu. Učestvovao je na nizu skupnih likovnih manifestacija Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, Društva slovenačkih likovnih umetnika, Trijenalu u Beogradu, kao i na brojnim reprezentativnim izložbama jugoslovenske umetnosti u Moskvi, Lenjingradu, Bratislavi, Pragu, Varšavi, Krakovu, Budimpešti i ostalim gradovima.

Pripadao je „Klubu nezavisnih“ s kojim je više puta izlagao. Za svoja ostvarenja primio je veći broj visokih nagrada i priznanja, među kojima nagradu Vlade FNRJ i tri Prešernove nagrade. Bavio se i pedagoškim radom, te je delovao kao profesor vajarstva na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani od 1945. do 1970. godine. Godine 1947. imenovan je za majstora vajara. Bio je i član Slovenačke akademije nauka i umetnosti od 1953. godine.

Umro je 22. maja 1975. godine u Ljubljani.

Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Neka njegova dela su „Primož Trubar“ u Celju, „Splavar“ u Bledu i Celju, nikada postavljeni spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću u Mariboru[2], „Spomenik palim borcima i taocima“ (1949-1953) u Begunjama, „Gramozna jama“ (1947) u Ljubljani, Grobnica narodnih heroja u Ljubljani (1949—1952), koju je izradio zajedno sa Edom Mihevcom i ostalo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Boris Kalin”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 2021-11-02. Pristupljeno 2024-01-28. 
  2. ^ Vreme, 8. dec. 1940, str. 11. digitalna.nb.rs

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.