Boris Kalin
Boris Kalin | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 24. jun 1905. |
Mesto rođenja | Solkan, kod Gorice, Austrougarska monarhija |
Datum smrti | 22. maj 1975.69 god.) ( |
Mesto smrti | Ljubljana, SFR Jugoslavija |
Boris Kalin (Solkan kod Gorice, 24. jun 1905. — Ljubljana, 22. maj 1975) je bio jugoslovenski i slovenački vajar.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 24. juna 1905. godine u Solkanu kod Gorice. Završio je Školu za umetnost i obrt u Ljubljani i Akademiju likovnih umetnosti u Zagrebu 1929. godine. Neki od profesora su mu bili Frano Kršinić i Ivan Meštrović. Prvi put je izlagao 1929. godine. Samostalne izložbe imao je u Ljubljani, Trstu, Gorici, Zagrebu i Beogradu. Učestvovao je na nizu skupnih likovnih manifestacija Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, Društva slovenačkih likovnih umetnika, Trijenalu u Beogradu, kao i na brojnim reprezentativnim izložbama jugoslovenske umetnosti u Moskvi, Lenjingradu, Bratislavi, Pragu, Varšavi, Krakovu, Budimpešti i ostalim gradovima.
Pripadao je „Klubu nezavisnih“ s kojim je više puta izlagao. Za svoja ostvarenja primio je veći broj visokih nagrada i priznanja, među kojima nagradu Vlade FNRJ i tri Prešernove nagrade. Bavio se i pedagoškim radom, te je delovao kao profesor vajarstva na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani od 1945. do 1970. godine. Godine 1947. imenovan je za majstora vajara. Bio je i član Slovenačke akademije nauka i umetnosti od 1953. godine.
Umro je 22. maja 1975. godine u Ljubljani.
Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]
Neka njegova dela su „Primož Trubar“ u Celju, „Splavar“ u Bledu i Celju, nikada postavljeni spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću u Mariboru[2], „Spomenik palim borcima i taocima“ (1949-1953) u Begunjama, „Gramozna jama“ (1947) u Ljubljani, Grobnica narodnih heroja u Ljubljani (1949—1952), koju je izradio zajedno sa Edom Mihevcom i ostalo.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Boris Kalin”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 2021-11-02. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ Vreme, 8. dec. 1940, str. 11. digitalna.nb.rs
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.