Brazilci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Brazilci
Brasileiros
Regioni sa značajnom populacijom
 Braziloko 190.000.000[1]
 SADoko 800.000[2]
 Paragvajoko 455.000
 Japanoko 225.000[3]
 Ujedinjeno Kraljevstvooko 100.000
 Portugaloko 100.000
 Italijaoko 67.000
 Nemačkaoko 60.000
 Španijaoko 50.000[2]
  Švajcarskaoko 40.000[4]
 Kanadaoko 30.000
Jezici
Portugalski jezik
Religija
Dominira katolicizam, protestantizam
Srodne etničke grupe
Indoevropljani Romanski narodi, Neoromanski narodi

Brazilci (port. Brasileiros) su svi ljudi rođeni u Brazilu. Brazilci mogu biti lica rođena u inostranstvu od oca ili majke Brazilca, ili lica sa brazilskim državljanstvom.

Ko su Brazilci?[uredi | uredi izvor]

Prema Brazilskom ustavu Brazilci su:

  • Osobe koje su rođena u Brazilu, čak i ako su roditelji stanci. Ako su roditelji bili u službi stane države (kao što su diplomatska predstavništva), tada dete ne dobija državljanstvo;
  • Svako ko je rođen u inostranstvu, a ima oca ili majka sa brazilskim državljanstvom, sa registacijom rođenja u diplomatskom predstavništvu Brazila. Takođe, osoba koja je rođena u inostrantvu, a ima oca ili majku sa brazilskim državljanstvo, a nije registvona u diplomatskom predstavništu, posle punih 18 godina odlazi da živi u Brazil;
  • Stranac koji živi u Brazilu, a koji je predao i dobio državljanstvo Brazila.

Prema Ustavu, svi ljudi koji imaju državljanstvo Brazila su jednaki, bez obzira na rasu, nacionalnost, pol ili religija.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pedro Alvareš Kabral, doša o je 1500. do obale Brazila, svoje putovanje je nastavio do Indije, a u Portugal se vratio sa samo 4 od 13 brodova

Kuhinja[uredi | uredi izvor]

Fežoada, brazilski crni pasulj sa pirinčem, suvim mesom i drugim prilozima je specijalitet brazilske nacionalne kuhinje
Karneval u Rio de Žaneiru

Brazilci, narod koji su formirali portugalski kolonisti, afrički robovi i priobalna domorodačka plemena, formirali su posebnu kulturu kuhinje. Brazil je zemlja kafe, iako joj nije postojbina, i najveći je svetski proizvođač i izvoznik kvalitetne kafe. Po izvozu kafe poznata je luka Santos. Brazilci tipično dan počinju jutarnjom kafom (café da manhã). Tradicionalno jelo od crnog pasulja i pirinča sa suvim mesom zove se fežoada. Druga popularna jela su košinja (jelo od prženog testa sa piletinom) i akaraže (pasta od pasulja pržena u ulju dende palme). Za jug Brazila i državiu Rio Granđi do Sul karakteristično je stočarstvo, pa je popularna govedina na roštilju. Nacionalno piće Brazila je kajpirinja.

Ples i muzika[uredi | uredi izvor]

Brazil je zemlja karnevala, čiji su koreni predhrišćanski. Karnevalske povorke u Brazilu se kreću uz samba muziku i u pratnji raznih bubnjeva, udaraljki i zvečki.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ https://web.archive.org/web/20060106154608/http://www2.camara.gov.br/publicacoes/estnottec/tema3/pdf/2004_3518.pdf
  2. ^ a b „Lusotopia.Carlos Fontes[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 05. 09. 2007. g. Pristupljeno 17. 06. 2009.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  3. ^ Japan
  4. ^ „swissinfo”. Arhivirano iz originala 05. 12. 2007. g. Pristupljeno 17. 06. 2009. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]