Pređi na sadržaj

Branko Anđić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Branko Anđić
Lični podaci
Datum rođenja(1952{{month}}{{{day}}})1952.
Mesto rođenjaBeograd, FNRJ
ObrazovanjeFilološki fakultet, Univerziteta u Beogradu
Književni rad
Najvažnija delaPosle svirke, Lavica liže rane, Kao iz kabla, Ovo je istinita priča, Veličina sveta, Play – back

Branko Anđić (Beograd, 1952) novinar je, prevodilac i pisac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Branko Anđić je diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu – Odsek za opštu književnost s teorijom, a postdiplomske studije je završio na Teoriji književnosti. Radio je kao novinar, pisac i prevodilac. Bio je urednik i suosnivač književnog časopisa Pismo, i urednik Književnih novina. Radio je i kao dopisnik novinskih agencija i saradnik raznih književnioh časopisa i drugih medija u Jugoslaviji, Srbiji, Španiji, Argentini, Urugvaju, Čileu i SAD.

Od 1990. godine živi u Buenos Ajresu.[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

Autor je mnogih romana, priča i pripovedaka[2]

Romani i priče[uredi | uredi izvor]

  • Posle svirke
  • Lavica liže rane
  • Kao iz kabla
  • Ovo je istinita priča
  • Veličina sveta
  • Play – back

Hispanoameričke i argentinske savremene pripovetke[uredi | uredi izvor]

Autor je nekoliko antologija hispanoameričke i argentinske savremene pripovetke sa Ljiljanom Popović Anđić. Pisao je zbornike kritičkih ogleda o savremenoj hispanoameričkopj književnosti.[1]

  • Vavilonska biblioteka
  • Antologija savremene latinskoameričke pripovetke
  • Treća obala reke: savremena hispanoamerička priča za omladinu

Prevodi[uredi | uredi izvor]

Prevodio je sa španskog i engleskog jezika dela latinoameričkih i severnoameričkih pisaca kao što su:

  • Horhe Luis Borhes (Jeretničke lekcije)
  • Mario Vargas Ljosa (Pohvala pomajci)
  • Gabrijel Garsija Markes (Hronika najavljene smrti)
  • Hose Donoso (Bestidna noćna ptica)
  • Karlos Fuentes (Aura)
  • Ana Marija Šua (Teret iskušenja)
  • Liliana Her (Sunce, potom)
  • Huan Helman (Izabrane pesme)
  • Pedro Huan Gutjeres (Tropska životinja)
  • Hose Ortega i Gaset (Pobuna masa)
  • David Sedaris Obuci svoju porodicu u rebrasti somot i džins)
  • David Bezmozgis (Nataša i druge priče; Slobodan svet)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Blajsten, Isidoro (2014). Mene nikad nisu puštali da pričam. Zrenjanin. str. 143—144. COBISS.SR 285344007
  2. ^ „Branko Anđić”. Arhivirano iz originala 03. 04. 2016. g. Pristupljeno 01. 12. 2016.