Velika Barna

Koordinate: 45° 44′ 11″ S; 17° 08′ 03″ I / 45.73626216722155° S; 17.13404406979431° I / 45.73626216722155; 17.13404406979431
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Velika Barna
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaBjelovarsko-bilogorska
GradGrubišno Polje
OblastBilogora
Stanovništvo
 — 2011.Pad 335
Geografske karakteristike
Koordinate45° 44′ 11″ S; 17° 08′ 03″ I / 45.73626216722155° S; 17.13404406979431° I / 45.73626216722155; 17.13404406979431
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina148 m
Velika Barna na karti Hrvatske
Velika Barna
Velika Barna
Velika Barna na karti Hrvatske
Velika Barna na karti Bjelovarsko-bilogorske županije
Velika Barna
Velika Barna
Velika Barna na karti Bjelovarsko-bilogorske županije
Ostali podaci
Poštanski broj43290 Grubišno Polje
Pozivni broj+385 43
Registarska oznakaDA

Velika Barna je naseljeno mjesto grada Grubišnog Polja, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Velika Barna se nalazi oko 5 km sjeverozapadno od Grubišnog Polja.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Velika Barna je kao selo naseljena oko 1598. godine za vreme austrijskog cara Rudolfa II. Pored nje tu su 1905. godine još sela: Mala Barna i Jasenovača Mala.

Početkom 20. veka politička opština za Veliku Barnu nalazila se u mestu Veliki Grđevac, a tu je bila i pošta. Brzojav je bio u Grubišinom Polju. Ostala institucije i vlasti imale su sedište u Belovaru.

Pravoslavna crkvena opština bila je početkom 20. veka organizovana u mestu, pod predsedništvom Prokopa Kovačevića. Pravoslavna parohija je bila IV klase, sa parohijskim domom i dva srpska pravoslavna groblja. U crkvenoj riznici se nalazila najstarija crkvena knjiga srbljak iz 1661. godine, štampan u Rimniku. Paroh je u to vreme pop Savo Teodorović (od 1880) rodom iz Uljanika.[1]

Pravoslavna crkva je građena 1844. godine i posvećena Sv. apostolu i jevanđelisti Marku. Templo je oslikao 1889. godine slikar Marko Peroš iz Zagreba. Najstariji poznati sveštenici su: Mihailo Bakrač (1770-1776), Jovan Vujić (1776-1809), Timotej Vujić (1809-1817), Andro Birač (1817-1819), Luka Šešić (1819-1827) i drugi.[2] Pravoslavno parohijsko zvanje je osnovano 1824. godine, a najstarije pravoslavne matrikule, one venčanih su iz 1769. godine.

U mestu je (1839) bio jedan pretplatnik Pavlovićevog "Srpskog narodnog lista".[3]

Škola u Velikoj Barni je komunalna, sa jednim zdanjem sazidanim 1828. godine. Učitelj je 1905. godine Đuro Momčilović koji ima 106 đaka u redovnoj nastavi i još 24 u nedeljnoj školi. Tu dolaze školska deca iz Male Jasenovače.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Velika Barna je imalo 335 stanovnika.[5] Mnogi stanovnici srpske nacionalnosti su proterani tokom operacije „Otkos 10”.

Nacionalnost[6] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 335 350 579 664
Hrvati 319 367 559 649
Jugosloveni 39 137 4
ostali i nepoznato 36 41 47 59
Ukupno 729 895 1.189 1.372
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1961. 1.372
1971. 1.189
1981. 895
1991. 729
2001. 411
2011. 335

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Velika Barna je imalo 729 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
335 45,95%
Hrvati
  
319 43,75%
Jugosloveni
  
39 5,34%
Česi
  
8 1,09%
Mađari
  
7 0,96%
Romi
  
2 0,27%
Slovenci
  
1 0,13%
neopredeljeni
  
12 1,64%
nepoznato
  
6 0,82%
ukupno: 729

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mata Kosovac, navedeno delo
  2. ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Karlovci 1910. godine
  3. ^ "Srbski narodni list", Budim 1839. godine
  4. ^ Mata Kosovac, navedeno deo
  5. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 30. 4. 2013. 
  6. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]