Велики буцањ
| Veliki bucanj | |
|---|---|
| |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Actinopterygii |
| Red: | Tetraodontiformes |
| Porodica: | Molidae |
| Rod: | Mola |
| Vrsta: | M. mola
|
| Binomno ime | |
| Mola mola | |
| Sinonimi | |
|
Orthragoriscus elegans Ranzani, 1839 | |
Veliki bucanj (Mola mola ) je riba iz klase zrakoperki i najveća je košljoriba na celom svetu.
Opis[uredi | uredi izvor]
Veliki bucanj je neobična riba koja liči na riblju glavu na koju je nasađen rep, a nedostaje joj ceo trup. Gledano iz profila, ovalnog je oblika, a inače je izdužen i pljosnat. Repno peraje mu je veliko i zauzima ceo zadnji deo tela. Može biti smeđo-sive ili sive boje sa srebrnim odsjajem. Po telu nema krljušt, koža mu je izuzetno debela i elastična i često je obložena raznim parazitima. Najveća je riba iz grupe košljoriba. Može da poraste i do 3,2 m dužine i do 2.300 kg težine.[2] Razmak između peraja mu može biti i do 4,2 m. Ima oštar kljun, nalik na kljun papagaja, koji je uvučen u telo i nema zube. Vrlo je dobar i brz plivač, iako tako ne izglada zbog oblika njegovog tela, tako da mnoge iznenadi svojom brzinom. Dok pliva pri površini viri mu gornji deo repnog peraja, tako da kada se sporo kreće može biti pomešan sa ajkulom, ali čim se pokrene brže, vrh peraja se počne pomerati. Nema riblji mehur.
Prebivalište[uredi | uredi izvor]
Kao i mali bucanj, veliki bucanj živi u tropskim i toplijim morima. Duži boravak na temperaturama ispod 12 °C će ubiti ovu ribu. Živi na otvorenom moru, najčešće u okeanima, nezavisno o dnu, plivajući na dubinama do 480 m. Iako mnogi smatraju da je većinu vremena pri površini gde pluta, u stvarnosti, većinu svog vremena provodi u dubinama većim od 200 m. Stalno prebivalište velikog bucnja je istočni Tihi okean, od Kanade pa sve do Perua i Čilea, zapadni Atlantski okean, od Njufaundlenda do Argentine, istočni Atlantski okean, od Skandinavije do južne Afrike. Ponekad zaluta u Baltik i Mediteran, viđen je i u Jadranskom moru.
Ishrana bucnja i bucanj u ishrani[uredi | uredi izvor]
Veliki bucanj se hrani najviše morskim meduzama, a pored njih jede i zooplankton, glavonošce, račiće, manju ribu, larve ... Kako je hranljiva vrednost ove hrane mala, bucanj mora pojesti velike količine da bi održao svoju veličinu. Zbog toga područja gde nalazimo velikog bucnja su obično područja bogata hranom.[3]
U ljudskoj ishrani veliki bucanj nema ulogu u većini sveta, s izuzetkom područja Dalekog istoka. Najveća tržišta su Tajvan i Japan, gde se meso velikog bucnja smatra delikatesom, i upotrebljavaju sve delove ove ribe. Pojedini delovi bucnja se upotrebljavaju i u tradicionalnoj kineskoj medicini.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
U samoj koži velikog bucnja može se naći i više od 40 vrsta parazita, što podstiče ribu da pokuša da ih se reši na razne načine. U tropskom pojasu veliki bucanj često boravi oko koralnih grebena gde mu manje ribe čiste parazite s kože. U drugim oblastima, može se videti kako pluta bočno na površini i tako omogućuava pticama da se hrane s njegove kože. Ponekad iskoči i do par metara iz vode pokušavajući da se reši parazita. U Ginisovoj knjizi rekorda veliki bucanj se spominje kao najveća košljoriba i kao riba s najvećim brojem jajašaca.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Liu, J.; Zapfe, G.; Shao, K.-T.; Leis, J.L.; Matsuura, K.; Hardy, G.; Liu, M.; Robertson, R. & Tyler, J. (2015). „Mola mola”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2020.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 28. 7. 2020. Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ Wood, The Guinness Book of Animal Facts and Feats. Sterling Pub Co Inc. (1983), ISBN 978-0-85112-235-9
- ^ Thys, Tierney. "Molidae Descriptions and Life History". OceanSunfish.org. Retrieved 2007-05-08.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
