Pređi na sadržaj

Velikodušnost

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Velikodušnost je vrlina povezana sa sposobnošću pružanja nesebične pomoći drugima, antonim škrtosti i sebičnosti. Velikodušnost se često manifestuje u nesebičnom davanju poklona i neraskidivo je povezana sa dobročinstvom.

U Aristotelovoj etici[uredi | uredi izvor]

Prvo je konceptualizovan u Aristotelovoj filozofiji kao vrlinsko i razborito sredstvo između poroka škrtosti i rasipništva[1]. Uvršten među 11 etičkih vrlina[2]. Osnova ove vrline je privatna svojina i bogatstvo. Sa Aristotelove tačke gledišta, velikodušnost se nije mogla manifestovati u Platonovoj idealnoj državi, pošto tu nema privatne svojine. Velikodušnost kao svojstvo bogate i slobodne ličnosti sačuvana je i u filozofiji Tome Akvinskog. Tomina velikodušnost, kao i Aristotelova, predstavlja sredinu između pohlepe i rasipništva.

Religijska vrlina[uredi | uredi izvor]

U religiji, „velikodušnost“[3], je Božije svojstvo, koje se više puta pominje u crkvenoslovenskim i sinodalnim prevodima Davidovih psalama[4]. Velikodušnost je takođe opisana kao vrlina u Novom zavetu[5] od strane apostola Pavla (2. Kor. 9:6). Epitet „velikodušan“ pominje se među 99 Alahovih imena. U hindu-budističkoj filozofiji, sanskritski termin dana je analog „velikodušnosti“[6].

Slovensko značenje[uredi | uredi izvor]

U slovenskim zemljama velikodušnost je povezana sa bogatstvom, obiljem i sposobnošću deljenja[7]. Posebnost slovenskog značenja velikodušnosti je činjenica da ova reč može prevesti različite strane reči koje označavaju blagostanje, milost, zahvalnost, solventnost, pa čak i slobodu.

U svakodnevnom životu i folkloru slovenskih naroda postoji niz reči izvedenih od velikodušnosti: shchedrovaniie, velikodušno veče, shchedrik. Etimološki, velikodušnost je bliska glagolu poštedeti, odnosno pokazati milost. Jedan od najranijih pomena velikodušnosti nalazi se u slovenskim prevodima Psaltira koji datiraju iz 9. veka[8].

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cvыk V.A., Savvina O.V. Эtika nauki i эtika naučnыh publikaciй”. Čelovek i kulьtura. 3 (3): 8—22. 2017. ISSN 2409-8744. doi:10.25136/2409-8744.2017.3.19609. 
  2. ^ Hussain, Azhar; KC, Sistu; Sapna, FNU (2023-11-29). „Cannabinoid-Associated Hyperemesis Syndrome Treated With Dronabinol: Killing a Poison With the Poison”. Cureus. ISSN 2168-8184. doi:10.7759/cureus.49629. 
  3. ^ Introduction, Cambridge University Press, str. 1—25, Pristupljeno 2024-05-12 
  4. ^ „Bible Gateway passage: Acts 20:35 - New American Standard Bible”. Bible Gateway (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-05-12. 
  5. ^ Grant, Frederick C. (1966). „‘Only-Begotten’—A Footnote to the R.S.V.”. The Bible Translator. 17 (1): 11—14. ISSN 2051-6770. doi:10.1177/000608446601700102. 
  6. ^ Jacobs, Timothy A (1998). „Envirothon: I Took the Natural Challenge”. Imagine. 6 (1): 18—18. ISSN 1086-3230. doi:10.1353/imag.2003.0290. 
  7. ^ „Velikodušnost - Životna škola”. www.zivotna-skola.eu. Pristupljeno 2024-05-12. 
  8. ^ „12 duhovnыh skrep”. web.archive.org. 2021-03-07. Arhivirano iz originala 07. 03. 2021. g. Pristupljeno 2024-05-12.