Vera Bonč-Brujevič
Vera Bonč-Brujevič | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Puno ime | Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič |
Datum rođenja | 20. septembar 1868. |
Mesto rođenja | Moskva, Ruska Imperija |
Datum smrti | 30. septembar 1918.50 god.) ( |
Mesto smrti | Moskva, RSFSR |
Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič (devojačko Veličkina, rus. Вера Михайловна Бонч-Бруевич, дев. Величкина; Moskva, 20. septembar 1868 — Moskva, 30. septembar 1918) je bila ruska revolucionarka, lekar i pisac. Supruga Vladimira Dmitrijeviča Bonč-Brujeviča.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič, devojačko prezime Veličkina, je rođena u porodici sveštenika. Završila je studije medicine na Bernskom univerzitetu.
Maja 1899. (zajedno sa svojim suprugom Vladimirom) je sprovela u Kanadu jednu od većih emigrantskih grupa Duhoboraca. Sarađivala je sa Lavom Tolstojem.
U revolucionarnom pokretu je od kraja 90-ih godina 19. veka. Od 1902. je bila u emigraciji, učestvovala je u radu „Zagranične lige ruskih revolucionarnih socijal-demokrata“ u ženevskoj grupi boljševika, organizovala je prebacivanje partijske literature u Rusiju. Sarađivala je u časopisima „Iskra“ (rus. Искра), „Vpered“ (rus. Вперёд - Напред), „Proletarij“ (rus. Пролетарий - Пролетер), prevodila je dela Marksa i Engelsa. Predstavljala je boljševike u političkom "Crvenom krstu" u Ženevi. Od 1905. do 1907. u Petrovgradu je bila član redakcije partijskog izdanja „Vpered“, a zatim je radila u časopisima „Zvezda“ i „Pravda“ (rus. Правда - Истина).
Posle Februarske revolucije je bila sekretar redakcije novina „Izvestija Petrogradskogo Sovjeta“ (rus. Известия Петроградского Совета - Дневник Петровградског Савета), član redakcije časopisa „Rabotnica“ (rus. Работница - Радница), član biroa Mesnog rejonskog komiteta RSDRP(b).
U danima Oktobarske revolucije radila je u Medicinsko-sanitarnom odeljenju Petrovgradskog vojno-revolucionarnog komiteta. Po ustanovljenju Sovjetske vlasti bila je jedan od organizatora sovjetske zdravstvene službe i član prvog kolegijuma Narkomzdrava (rus. Народный комиссариат здравоохранения - Народни комесаријат здравља). Bila je jedan od lekara koji su lečili Lenjina.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- O svetim knjigama (rus. О священных книгах), Moskva, 1919.
- U gladnoj godini s Lavom Tolstojem: Memoari (rus. В голодный год с Львом Толстым: Воспоминания), Lenjingrad, 1928.
Porodica[uredi | uredi izvor]
Suprug: Vladimir Dmitrijevič Bonč-Brujevič, ruski i sovjetski političar, istoričar i pisac.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
(na ruskom jeziku)
- Biografija na sajtu www.diclib.com
- Tolstojeva pisma
- Životna knjiga Duhoboraca na sajtu www.duhobor.ru Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. mart 2022)