Veštački nokti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veštački nokti
Veštački nokti i lepak
Veštački nokti

Veštački nokti, poznati i kao lažni nokti, akrilni nokti, nadogradnja noktiju ili poboljšanja noktiju, predstavljaju nastavke koji se postavljaju preko noktiju kao modni dodaci. Neki dizajni veštačkih noktiju pokušavaju što je moguće bliže oponašati izgled stvarnih noktiju, dok su drugi namerno drugačiji u korist umetničkog izgleda.

Za razliku od većine manikira, veštački nokti zahtevaju redovno održavanje; preporučuje se da se neguju u proseku svake dve nedelje, ali mogu trajati i oko mesec dana.[1] Ipak, njihova svestranost u pogledu oblika, veličine, dizajna i relativno visoke trajnosti neke su prednosti koje imaju u odnosu na druge tipove manikira.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Veštački nokti su produžetak, a ne zamena prirodnih noktiju. Postoje dva glavna pristupa stvaranju veštačkih noktiju - tipse[2] i oblici:

  • tipse (vrhovi) su lagane plastične pločice u obliku noktiju koje se lepe na krajeve prirodnih noktiju;
  • šabloni su listovi sa lepljivom ivicom koji efikasno pokrivaju celu površinu noktiju.

Povrh toga, može se primeniti akrilni, tvrdi gel ili bilo koja kombinacija oba. Tipse su dostupne u mnogo različitih dizajna, u rasponu od jednobojnih poput gela ili običnog laka za nokte do grafičkih dizajna poput životinjskih printova i metalik boja. Veštački nokti mogu se oblikovati, seći i posedovati različite oblike, uključujući kvadratne, kvadratne ovalne/"skvovalne", zaobljene, bademaste ili stileto.

Akrilni nokti[uredi | uredi izvor]

Akrilni nokti su napravljeni od akrilnog stakla. Kada se pomeša sa tečnim monomerom (obično etil metakrilat pomešan sa nekim inhibitorom), formira fleksibilnu masu. Ova smeša počinje da se stvrdnjava odmah, dok se potpuno ne stegne za nekoliko minuta.[3] Akrilni nokti mogu trajati do 21 dan, ali mogu i duže sa popravkama.[4] Da bi akrilni nokti dobili boju, mogu se primeniti gel-lak, lak za nokte i prah za potapanje.

Gel nokti[uredi | uredi izvor]

Set za negu i ugradnju veštačkih noktiju
Uređaj za stvrdnjavanja gela za nokte pod UV svetlom

Gel nokti se mogu koristiti za stvaranje veštačkih nadogradnji noktiju, ali se mogu koristiti i kao lak. Oni se stvrdnjavaju pomoću ultraljubičastog svetla.[5] Traju duže od običnog laka za nokte i ne ljuspaju se. Imaju završni sjaj i traju dve do tri nedelje.[6]

Gel nokti su jaki, mada ne tako jaki kao nokti od akrila ili fiberglasa, i obično su skuplji.[7]

Aceton ne rastvara gel nokte, tako da se oni moraju ukloniti u salonu šmirglanjem.[7] Ponavljano šmirglanje može dovesti do stanjivanja ploče nokta.[8]

Novo gel produženje noktiju stvoreno oko 2017. godine koje obično se naziva Gel-X.[9] To je mekani gel-tipsa noktiju koja je unapred izrezana u različitim stilovima i dužinama i pokriva celo ležište noktiju do kraja nokta. Gel-X se nanosi prvo nanošenjem veziva (dehidratora), a zatim prajmera za gel bez kiselina. Na kraju se lepi gelskim lepkom koji se očvršćava plavim UV/LED svetlom. Proces uklanjanja gel-X noktiju, rastvaranje u acetonu 20 minuta, bolji je jer ne uklanja slojeve prirodnih noktiju.[10]

Obloge za nokte[uredi | uredi izvor]

Obloge za nokte formiraju se rezanjem komadića fiberglasa, lana, svilene tkanine ili drugog materijala koji se uklapaju na površinu nokta, da bi se zalepili na pločicu nokta slojem smole ili lepka. Ne oštećuju nokat i takođe pružaju čvrstoću noktu, ali se ne koriste za njegovo produženje.[11] Takođe se mogu koristiti za popravljanje slomljenih noktiju. Tretman je međutim skuplji. Obloge za nokte mogu trajati od 5-14 dana. Dodaci mogu uticati na trajanje obloga noktiju.[traži se izvor] Da bi se pravilno skinule obloge sa noktiju, vrši se umakanje u aceton tek toliko da rastvori lepak.

Neonska folija za nokte

Tipse za nokte[uredi | uredi izvor]

Tipse noktiju izrađene su od čvrstog savitljivog materijala koji se naziva akrilonitril butadien stiren (ABS). Tipse noktiju su pričvršćene za prirodni nokat kako bi se produžila njegova dužina i pružaju prostor za više dizajna noktiju.[12] [13] Mogu biti u različitim oblicima, veličinama i bojama, ali najpopularniji su obično prozirni ili beli. Traju samo 7–10 dana.

Prah za potapanje[uredi | uredi izvor]

Metodom potapanja u prah, bistra tečnost se nanosi na nokat i nokat se zatim stavlja u pigmentirani prah.[traži se izvor] Potopljeni nokti obično traju oko mesec dana, 2-3 nedelje duže od gela i akrilnih noktiju.[14] Može se nositi na prirodnim noktima, noktima sa tipsama ili može stvoriti veštačke nokte. Nokti potopljeni u u prah ne zahtevaju tretman bilo kojim UV/LED svetlom, već se tretiraju pomoću aktivatora.[traži se izvor] Najbrži način uklanjanja praška za potapanje je bušenje, odsecanje ili uklanjanje slojeva praha, tako da, kada se natope acetonom, oni odmah skliznu.[15]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Veoma dugački nokti i danas su moderni

Istorijski gledano, veštački nokti su bili uobičajeni simboli statusa širom sveta:

  • Tokom dinastije Ming u Kini, plemkinje su nosile veoma duge veštačke nokte kao statusni simbol koji ukazuje da, za razliku od običnih ljudi, ne moraju da obavljaju ručni rad.
  • Početkom 19. veka u Grčkoj su žene više klase često nosile prazne školjke od pistaća preko noktiju, polako šireći trend veštačkih noktiju širom Evrope.
  • Drevne Egipćanke su u znak statusa nosile nadogradnje od kostiju, slonovače i zlata, jer su ti materijali bili luksuz dostupan samo bogatima.[traži se izvor]

„Najraniji eksperimenti i rezultujući veštački nokti koristili su mešavinu monomera i polimera nanetu na nokat i produženu preko nosača. Ova struktura očvrsne i, kada se nosač ukloni, oblikovana je tako da izgleda kao prirodni produžetak nokatne ploče. Ovi zubni materijali bili su hemikalije koje su došle pod „porodično“ ime akrila: tako je stvoren akrilni veštački nokat. Svi materijali koji su naknadno korišćeni takođe pripadaju porodici akrila, ali termin „akrilni nokti“ ostao je pri metodi korišćenja tečnog monomera i polimera u prahu.“[16]

Veštački nokti pre dodatne obrade

1878. godine Mari E. Kob otvorila je prvi salon za manikir na Menhetnu. Ovo se dogodilo nakon njenog proučavanja nege noktiju u Francuskoj i stupanja u brak sa podiatristom J. Parker Prejom.[17] Tokom 1920-ih kratki dobro negovani okrugli nokti bili su simbol bogatstva. Revlon se prvi put pojavio 1932. godine sa samo jednim jedinim proizvodom, dugotrajnim lakom za nokte. Fred Slak, zubar, slomio je nokat na poslu 1954. godine i napravio je veštački nokat kao privremenu zamenu. Nakon eksperimenata sa različitim materijalima kako bi usavršio svoj izum, on i njegov brat Tom patentirali su uspešnu verziju i osnovali kompaniju Pati Neils.[traži se izvor] Fred Slak je koristio stomatološku opremu i hemikalije kako bi zamenio svoj prirodni nokat, ali vremenom se proces značajno promenio.

Krajem 20. veka, veštački nokti za žene postali su široko popularni širom sveta. U današnje vreme postoje čak i takmičenja u oblikovanju noktiju. Sudije ovih takmičenja za nokte traže doslednost od nokta do nokta. Oni takođe procenjuju da li nokti dopunjuju ruke modela. Ako su nokti lepi, ali predugi za ruke manekenke, sudija će smanjiti bodove. Takmičarima će se ocenjivati koliko im je uredan radni prostor i koliko su organizovani.

Godinama je nokte nosila većina žena. Sada, u današnje vreme, ljudi oba pola imaju priliku da nose veštačke nokte.[18]

Uticaji na zdravlje[uredi | uredi izvor]

Percipirane koristi[uredi | uredi izvor]

Akrilni nokti pomažu u prikrivanju ili popravljanju slomljenih, oštećenih, kratkih noktiju ili na neki drugi način smatranih „nepoželjnih“ izgleda noktiju. Takođe pomažu u sprečavanju grickanja, lomljenja i cepanja noktiju. Koriste se kada ljudi nisu u stanju da povećaju dužinu i snagu prirodnih noktiju koje žele. Ovaj problem se može rešiti korišćenjem određenih tehnika veštačkih noktiju. Nepravilnim uklanjanjem akrilni nokti često oštećuju prirodne nokte. Iskusni tehničar za nokte treba da pomogne u tome kako bi osigurao zdravlje noktiju.

Zdravstveni rizici[uredi | uredi izvor]

Ako se pravilno postave, veštački nokti obično nisu problematični. Međutim, dugotrajna upotreba i loše postavljeni nokti mogu ozbiljno oštetiti nokat i ometati prirodni rast noktiju. Najčešći problem vezan za veštačke nokte je gljivična infekcija koja se može razviti između lažnog i prirodnog nokta.

Mnoge bolnice i zdravstvene ustanove ne dozvoljavaju zaposlenima da imaju duge nokte, lažne ili stvarne, zbog rizika da navedeni nokti sadrže mikrobe koji mogu preneti bolesti na pacijente.[19] Infekcija takođe može predstavljati rizik kada nokte nanosi salon za nokte koji ne poštuje sanitarne prakse.[20]

Sa stanovišta zdravlja na radu, mogu postojati opasnosti za radnike salona za nokte koji su izloženi hemijskim isparenjima od veštačkih noktiju tokom čitave radne smene. Etil metakrilat se može koristiti za veštačke nokte i može izazvati kontaktni dermatitis, astmu i alergije u očima i nosu.[21] Radnici salona za nokte takođe se suočavaju sa izloženošću drugim hemikalijama koje se koriste, poput toluena, dibutil ftalata i formaldehida.[22] [23] [24] Proizvodi koji se koriste za izradu akrilnih noktiju takođe mogu biti zapaljivi.[25]

Izloženost metil metakrilatu (preteči akrilnog stakla) može prouzrokovati pospanost, nesvesticu i drhtanje ruku, pa je u većini američkih država ova supstanca zabranjena za upotrebu u kozmetici.[26] Neki saloni za nokte i dalje ga koriste a cene su im znatno niže od većine drugih salona za nokte.[27] Oseća se neobično jak i voćni miris. Takođe, tehničar će često nositi masku da spreči udisanje štetne hemikalije.[28]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tan, Sara. „Acrylics 101: 5 Tips to Make Your Fake Tips Last”. Bustle (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-02-23. 
  2. ^ „Veštački nokti - Tipse”. alexandar-cosmetics.com. Pristupljeno 26. 6. 2021. 
  3. ^ „Secret Ingredient: Acrylic Liquid”. NAILS Magazine. Pristupljeno 2018-02-23. 
  4. ^ „How long do acrylic nails last and how you make them last longer?”. Metro (na jeziku: engleski). 2017-06-29. Pristupljeno 2020-12-12. 
  5. ^ Janet Simms (2003). A Practical Guide to Beauty Therapy for NVQ Level 2. Nelson Thornes. str. 396. ISBN 978-0-7487-7150-9. 
  6. ^ Whitbread, Louise (2019). „Gel Manicures Look Good, But What's The Damage To Your Nails?”. HuffPost. 
  7. ^ a b Janet Simms (2003). A Practical Guide to Beauty Therapy for NVQ Level 2. Nelson Thornes. str. 396. ISBN 978-0-7487-7150-9. 
  8. ^ Kang, Sewon (2018). Fitzpatrick's Dermatology, Ninth Edition. McGraw-Hill Education. ISBN 978-0-07-183783-5. 
  9. ^ Robin, Marci (24. 7. 2018). „Ariana Grande's Long Nails Look Like Acrylics, But They're Actually Gel Extensions”. Allure (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-10-22. 
  10. ^ Penrose, Nerisha (2020-09-01). „Gel Extensions Will Make You Ditch Acrylics Forever”. ELLE (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-10-22. 
  11. ^ Simms (2003), p. 397.
  12. ^ Simms (2003), p. 398.
  13. ^ „How To Size and Apply Nail Tips”. Nailpro (na jeziku: engleski). 2017-02-14. Pristupljeno 2020-12-08. 
  14. ^ Prinzivalli, Leah (3. 1. 2017). „Everything You Need to Know About Dip Powder Nails”. Glamour (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-12-11. 
  15. ^ Tan, Sara (14. 4. 2020). „How to Remove Dip Nails at Home”. Allure (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-12-12. 
  16. ^ Newman, Marian (2017-04-03). The Complete Nail Technician (na jeziku: engleski). Cengage Learning EMEA. ISBN 978-1844801398. 
  17. ^ Sciacca, Noelle (14. 1. 2016). „The Nail Files”. Mashable. Pristupljeno 18. 4. 2019. 
  18. ^ „Acrylics Then and Now”. OTC Beauty Magazine (na jeziku: engleski). 2016-03-01. Pristupljeno 2020-12-13. 
  19. ^ Hedderwick, Sara A. (2000). „Pathogenic Organisms Associated With Artificial Fingernails Worn by Healthcare Workers.” (PDF). Infection Control & Hospital Epidemiology. 21 (8): 505—509. JSTOR 10.1086/501794. PMID 10968715. S2CID 2153757. doi:10.1086/501794. Pristupljeno 2020-12-07. 
  20. ^ „Preventing infections when visiting the nail salon or tattoo parlor”. APIC (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 27. 09. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-12. 
  21. ^ „CDC – NIOSH Publications and Products – Controlling Chemical Hazards During the Application of Artificial Fingernails”. NIOSH. 1999. doi:10.26616/NIOSHPUB99112. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  22. ^ „Health Hazards in Nail Salons – Chemical Hazards”. OSHA. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  23. ^ Brown, Patricia Leigh (11. 11. 2010). „At Some Nail Salons, Feeling Pretty and Green”. The New York Times. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  24. ^ „CDC – Nail Technicians' Health and Workplace Exposure Control – NIOSH Workplace Safety and Health Topic”. NIOSH. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  25. ^ „Product Information, Nail Care Products”. U.S. Food and Drug Administration. Arhivirano iz originala 2009-06-06. g. 
  26. ^ „The Methacrylate Producers Association's Position on the Use of Methacrylic Acid and Unreacted Methacrylic Monomers Liquid Form in Artificial Nail Products” (PDF). Methacrylic Producers Association. Pristupljeno 14. 12. 2018. 
  27. ^ Moore, Booth (2000-01-28). „Pointing a Finger at Discount Nail Salons”. Los Angeles Times (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-12-07. 
  28. ^ Symington, Jan (2006). „Salon management”. Australian nail technology. Croydon, Victoria, Australia: Tertiary Press. str. 11. ISBN 0864585985. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Chase, Deborah. The New Medically Based No-Nonsense Beauty Book. Henry Holt and Company, Inc., 1989.
  • Schoon, Douglas D. Nail Structure and Product Chemistry. Milady Publishing, 1996.
  • Symington, Jan. Australian nail technology. Tertiary Press, 2006.
  • Anthony, Elizabeth. "ABC's of Acrylics," NailPro Magazine, October 1994.
  • Hamacker, Amy. "Dental Adhesives for Nails," NailPro Magazine, June 1994.