Vitkovačko polje
Vitkovačko polje je arheološko nalazište vinčanske kulture koje se nalazi 3 km od Aleksandrovca i 25 km od Kruševca, u atarima sela Vitkovo i Venčac. Lokalitet je smešten na padinama Vitkovačkog polja i prostire se na desetak hektara, jugozapadno od glavnog puta Kruševac- Aleksandrovac i Kožetinskog potoka do Stubalske reke. Arheološkim iskopavanjima otkriveni su stambeni objakat i jama.[1] Posebno se izdvajaju nalazi antropomorfnih figurina, od kojih su neke dobile i nazive poput "Lady of Aleksandrovac" i "Venus de Župa"[2].
Istorijat istraživanja[uredi | uredi izvor]
Sredinom šezdsetih godina XX veka, arheološkoj javnosti na lokalitet skrenuo pažnju profesor istorije u Aleksandrovcu Milosav Bondžić.[1] Tom prilikom kao slučajni nalazi na ovom nalazištu su pronađene tri vinčanske figurine, većih dimenzija.
Rekognosciranja terena su izvedena 1968. i 1969.godine, a prva sondažna iskopavanja obavljaju Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva i Narodnog muzeja iz Kruševca 1969. i 1971. godine. Materijal pronađen ovim iskopavanjima je 1970. prilikom župske berbe u Aleksandrovcu predstavljen na manjoj izložbi.
Savremena gradnja na Vitkovačkom polju 2001.godine podstakla je zaštitna arheološka istraživanja Narodnog muzeja iz Kruševca.
Rezultati iskopavanja[uredi | uredi izvor]
Prva iskopavanja 1969. godine dala su odlomke vinčanske keramike, figurine, kremene i koštane alatke. Narednim iskopavanjima 1971. pronađene su keramičke posude većih dimenzija, rađene grubljim tehnikama. Finije posude (tanjiri sa kanelovanim obodima, bikonični sudovi, pehari i minijaturni sudovi) su glačani, bojeni i bili su ukrašeni različitim geometrijskim oblicima (spirala, meandar, snopovima urezanih linija, trouglovima i rombovima).[1]
Tokom zaštitnih iskopavanja 2001. godine u sondama pri Kožetinskoj reci nađeni su tragovi nadzemnog objekta i ukopane jame u kojoj je odlagan otpad. U samoj jami nađeni su različiti predmeti, fragmenti keramičkih posuda, žrtvenika, pehara, amuleta i figurina. Izmešani sa ovim predmetima bili su tragovi pepela i životinjske kosti. Na osnovu tipa, oblika i načina izrade i ukrašavanja keramičkih posuda, ustanovljeno je da nalazi pripadaju mlađoj fazi vinčanske kulture (Vinča-Pločnik).[1][3]
U delu Vitkovačkog polja ka Stubalskoj reci, 2001. godine, nisu pronađeni značajniji tragovi arhitekture, ali su nađene keramičke posude (plitki tanjiri sa zadebljanim kanelovanim obodom, pehari na šupljoj nozi, bikonične i loptaste zdele), žrtvenici, kremene i koštane alatke. Ujedno su ovom prilikom pronađene i tri antropomorfne figurine. Na osnovu keramičkih posuda smatra se da ovi nalazi pripadaju starijoj vinčanskoj fazi (Vinča – Tordoš).[1]
Životinje u prošlosti[uredi | uredi izvor]
Arheozoološke analize vršene su samo na materijalu pronađenoj u jami iskopanoj 2001. godine. Unutar jame pronađeni su životinjski ostaci rogova, zuba i kostiju sisara, domaćih i divljih vrsta, nekoliko primeraka školjki, kao i fragmenti kostiju ptica.[3]
Na osnovu detaljne analize ustanovljeno je da su ljudi ovog naselja pretežno gajili životinje, a da je lov bio sporedna aktivnost. Uzgajane su u najvećem broju ovce (Ovis aries) i koze (Capra hircus), pa potom i goveda (Bos taurus) i svinje (Sus domesticus). Lovljeni su pre svega jelen (Cervus elaphus) i srna (Capreolus capreolus), a nađeni su i ostaci zečeva (Lepus europaeus), bele kunice (Martes fiona) i lisice (Vulpes vulpes). Ovde je živeo i pas (Canis familiaris). Ostatke ptica nije bilo moguće odrediti, dok su školjke pripadale rečnim školjkama roda Unio i morskim školjkama Spondylus, koje su česte na nalazištima vinčanske kulture.
Na osnovu ureza na kostima ustanovljeno je da su životinje pre svega gajene zbog mesa, a posebno je interesantno da je i pas upotrebljavan zbog svog mesa.[3]
Karakteristični nalazi[uredi | uredi izvor]
Žrtvenici su nalaženi i u mlađoj i u starojoj fazi vinčanske kulture na nalazištu Vitkovačko polje.[1] Ovi predmeti u osnovi liče na keramičke posude (recipijente) sa nogarama. Tako su na ovom lokalitetu pronalaženi kermički žrtvenici sa okruglim ili četvrtastim recipijentom i tri ili četiri noge.
Pored žrtvenika od karakterističnih predmeta posebno se izdvajaju i prosopomorfni poklopci. Na Vitkovačkom polju nalaženi su ispod kućnog lepa i u osnovi jama.[1] Bili su izrađeni od dobro prečišćene zemlje i bili su crno pečeni. Imali su koso postavljene oči i plastično dodat nos, kao i belu inkrustaciju (udubljena ispunjena belom bojom) koja je uokviravala oči i nos.
Na ovom nalazištu nađene su i statuete, figurine, od pečene zemlje različitih oblika i veličina, koje su rađene u različitim tehnikama. Neke figurine su imale celo telo, sa sumarno predstaljenim licem i odelom, dok su druge bile samo u obliku glave sa takođe sumarnim licem. Na nekim figurinama značajno su naglašeni polni atributi.[1]
Najpoznatije figurine su dobile i posebna imena. Tako postoji „Lady of Aleksandrovac”, „Venus de Župa”, „Madam de Vitkovo” i „Madam de Venčac”. [2] Sve četiri figurine izrađene su od terakote i čuvaju se u Zavičajnom muzeju Župa u Aleksandrovcu.
Figurine i arheološki nalazi sa lokaliteta su izlagani u više navrata na izložbama u Srbiji i svetu. Tako je 2009.u Loznici u Muzeju „Jadra” gostovala izložba „Vitkovačko polje u praistoriji” u organizaciji Narodnog muzeja Kruševca na kojoj je bilo izloženo 140 figurina sa ovog lokaliteta.[4]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ e ž Čađenović, Gordana; Rašković, Dušan; Bugar, Marin (2003). Vitkovačko polje u praistoriji, naselje vinčanske kulture (katalog izložbe). Kruševac: Narodni muzej Kruševac.
- ^ a b Babović, S. „Aleksandrovac: Velika neolitska zbirka uskoro pred očima javnosti”. Pristupljeno 28. 6. 2018.[mrtva veza]
- ^ a b v Bulatović, Jelena (2011). „Ostaci životinja iz kasnovinčanske jame na nalazištu Vitkovačko polje”. Kruševački zbornik. 15: 241—276 — preko https://www.academia.edu/15760971/Kru%C5%A1eva%C4%8Dki_zbornik_15_-_Krusevac_Collection_15.
- ^ „Otvorena izložba vinčanskih figura”. RTS. Pristupljeno 28. 6. 2018.