Grčki projekt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Grčki projekt (rus. Греческий проект) je plan ruske imperatrice Katerine Velike iz osamdesetih godina 18. vijeka za rješavanje istočnog pitanja dijeljenjem Osmanskog carstva između Ruske Imperije i Habzburške monarhije i vraćanjem Vizantijskog carstva na teritoriji uključujući Konstantinopolj, Trakiju, Makedoniju, bugarske zemlje i severnu Grčku, na čelu sa svojim unukom Konstantinom Pavlovičem.[1]

Planira se i stvaranje tamponske zemlje između Rusije, Austrije i nove države pod nazivom „Dačija”, koja se poklapa sa teritorijom današnje Rumunije i kojom upravlja knez Grigorij Potemkin, miljenik imperatrice. Katarina raspravlja o svom planu sa carem Jozefom Habzburškim, ali strahovi drugih velikih sila, posebno Francuske i Velike Britanije, blokiraju njegovo ostvarenje.

Evgenij Bugarski je glavni savetnik imperatrice i inicijator grčkog projekta Katarine Velike. Nakon pada projekta, mnogi Bugari su se priključili Prvom srpskom ustanku.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Žorž Kastelan (1999). „Istoriя na Balkanite XIV-XX“. Plovdiv, „Hermes“, 2002. prevod Lilяna Caneva. Indeks 954-459-901-0, str. 205.
  2. ^ Bъlgari - osvoboditeli na Sъrbiя i Gъrciя (VIDEO)