Pređi na sadržaj

Деца под дудом (slika)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Deca pod dudom
UmetnikUroš Predić
Godina1887.
PravacRealizam
Tehnikaulje na platnu
Mestoprivatno vlasništvo

Deca pod dudom je remek-delo srpskog slikara realizma Uroša Predića. Naslikano je 1887. godine, tehnikom ulje na platnu. Slika je u privatnom vlasništvu.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Uroš Predić jedan je od najvažnijih slikara srpskog realizma. Spada među malobrojne srpske slikare koji su sa puno ljubavi i poštovanja slikali decu. Baveći se njima ovekovečio je različite scene iz svakodnevnog života najmlađih. Predić je oplemenio i uzdigao na viši nivo upravo dečje portretno slikarstvo.[2]

Kod Predića se sklonost ka realističkom žanru ispoljila još u gimnazijskim danima, da bi svoj zreo oblik poprimio po završetku slikarskih studija na Akademiji likovnih umetnosti u Beču. Uroš Predić je upravo slikom deteta, poznatom „Nadurenom devojčicom“ iz 1879. godine (sada izloženoj u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu), dobio prestižnu Gundlovu nagradu Bečke akademije za najbolji studentski rad u tehnici ulja na platnu.[3] Zato i ne čudi što baš njega Jovan Jovanović Zmaj odabrao da ilustruje časopis „Neven”.[4]

Ovakve teme i motivi zaokupirali su Predićevu pažnju u jednom vremenski periodu. Ako se izuzmu „Vesela braća” i „Siroče”, većina takvih slika nije bila velika po formatu. Dva dela iz tog repertoara „Biće belaja” i njegov pandan „Mali bibliotekar”, otkupio je lično kralj Milan Obrenović, ali njihova sudbina danas je nepozanta, kao i sudbina slike „Oko bunara” koju je otkupio solunski bankar Alatini. Zna se da su u vlasništvu naslednika porodice nalazi slika „Mali filozof”.[5] Manja verzija ove slike je u Narodnom muzeju, i nalaze se na stalnoj postavci srpskog slikarstva 19. veka. Među njegovim slikama koje se čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu iz dečijeg žanra su i čuveno „Siroče”, „Vredne ručice” i „Dete pred izlogom”.[1][6]

Još jedna slika iz dečijeg žanra je poznata ali retko viđena. Slika „Deca pod dudom” nastala je 1887. godine na porodičnom imanju porodice Predić u Tomaševcu. Slika se nalazi u privatnom vlasništvu i izlagana je do sada samo četiri puta.[3]

Prvi put na prvoj samostalnoj izložbi Uroša Predića u Građanskoj kasini 1888. godine u Beogradu. Drugi put na velikoj Svetskoj izložbi u Parizu 1889. godine u sklopu paviljona Kraljevine Srbije, pod nazivom Sous le műrier. Treći put na zajedničkoj izložbi Uroša Predića i Paje Jovanovića u Narodnom muzeju 1949. godine. Nakon pauze od sedamdeset godina ovo remek-delo srpskog realističkog slikarstva 19. veka je izloženo pred publikom četvrti put, ponovo u Narodnom muzeju u Beogradu. Predićeva slika na Predićevom štafelaju izložena je pred publikom od 20. decembra 2019. godine do 12. januara 2020. godine.[7]

Opis slike[uredi | uredi izvor]

Glavni lik slike je drvo dud, u seoskom dvorištu u Orlovatu ili Tomaševcu, oko koga su se okupila deca. Leto je, i zrele dudinje popadale su po zemlji. Seoska deca, u društvu sa prascima i guskama, jedu ih ne dižući glavu. Jedan dečak pomaže drugom da se popne uz drvo, dok ga u krošnji čeka treći dečak. Gost ili rođak iz grada, prstom pokazuje koje grane treba protresti. Drugi dečak u varoškom odelu okrenut je leđima i posmatra šta se događa. Samo najmlađe dete, u beloj haljinici sa šeširićem, je primetilo da ih neko posmatra, ukipilo se i netremice gleda pravo u oči posmatrača slikara.[6]

Iako je u suštini anegdotskog karaktera, ona slika sadrži i krajnje ozbiljnu socijalnu i psihološku analizu dece, kako one sa sela tako i one iz grada. Njen kvalitet ogleda se u znalačkoj slikarskoj obradi, gde su i najsitniji detalji verno dati.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Beograd: Predićeva „Deca pod dudom. danas.rs. Pristupljeno 7. 4. 2020. 
  2. ^ „Remek-delo srpske umetnosti izloženo posle SEDAMDESET godina!”. mondo.rs. Pristupljeno 8. 4. 2020. 
  3. ^ a b „DECA POD DUDOM”. narodnimuzej.rs. Pristupljeno 7. 4. 2020. 
  4. ^ „Posle 70 godina možete videti sliku Uroša Predića "Deca pod dudom" u Narodnom muzeju”. telegraf.rs. Pristupljeno 7. 4. 2020. 
  5. ^ „Nasleđeno razumevanje lepote”. vreme.com. Pristupljeno 8. 4. 2020. 
  6. ^ a b Petarović, Petar. Katalog sa izložbe. Beograd: Narodni muzej. 
  7. ^ „Za gledanje i uživanje: "Deca pod dudom" Uroša Predića od 20. decembra u Narodnom muzeju u Beogradu”. telegraf.rs. Pristupljeno 7. 4. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]