Pređi na sadržaj

Dejance

Koordinate: 42° 23′ 20″ S; 22° 05′ 42″ I / 42.3889° S; 22.0950° I / 42.3889; 22.0950
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dejance
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaTrgovište
Stanovništvo
 — 2011.Pad40
Geografske karakteristike
Koordinate42° 23′ 20″ S; 22° 05′ 42″ I / 42.3889° S; 22.0950° I / 42.3889; 22.0950
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina906 m
Dejance na karti Srbije
Dejance
Dejance
Dejance na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Dejance je naselje u Srbiji u opštini Trgovište u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 40 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 57 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tačno vreme nastanka sela nije poznato. Predpostavlja se da je selo dobilo ime po nekom Dejanu, čiji naslednici su nazvani Dejanci. U selu su tokom turske vladavine živeli i Juruci, koji su se bavili stočarstvom, o čemu svedoči lokalitet poznat kao „Uručko groblje”.[1]

Selo je u 19. veku bilo čiflik i stanovnici su bili pod teškim nametima, te pored poreza sultanu, meštani su morali i da kulače i da daju trećinu za agu, koji je bio vlasnik poljoprivrednog zemljišta. Kroz selo je prolazio put ka Ćustendilu i Carigradu, kao i lokalni putevi ka Bosilegradu i Krivoj Palanci.[2]

Selo je nakon poraza Turske u ratu sa Rusijom 1878. odlukama Sanstefanskog sporazuma bilo pripojeno Kneževini Bugarskoj, ali na intervenciju velikih sila na Berlinskom kongresu je vraćeno u granice Osmanskog carstva[3], te se nakon 1878. povećava zulum i represije nad stanovništvom ovog kraja, meštani su bili pljačkani i napadani od strane Arnauta i doseljenih Muhadžira. Selo je izgubilo na značaju i osiromašilo kad su Turci nakon uspostavljanja granica zatvorili puteve ka Bosilegradu i Ćustendilu, gde su meštani ranije trgovali stokom, hranom, medom i domaćim proizvodima.

Veliki broj meštana su bili pečelbari i odlazili su u Srbiju i Banat gde su obavljali fizičke poslove kako bi se prehranili,a ponekad bili plaćani u kukuruzu. Pošto im je za prelazak u Srbiju bio potreban pasoš, koji se teško dobijao, a i sve većeg turskog zuluma i siromaštva, stanovnici sela su počeli masovnije da se iseljuju sa porodicama već početkom 20. veka.

Selo Dejance nikad nije imalo školu i crkvu, a verske potrebe su obavljane u pravoslavnoj crkvi u Donjem Stajevcu.[4]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Dejance živi 50 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,8 godina (42,9 kod muškaraca i 47,3 kod žena). U naselju ima 21 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,71.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 238
1953. 270
1961. 200
1971. 160
1981. 120
1991. 75 75
2002. 57 57
2011. 40
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
56 98,24%
nepoznato
  
1 1,76%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]