Dobrivoje Ivanković Piki

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dobrivoje Ivanković-Piki
Dobrivoje Ivanković-Piki
Lični podaci
Datum rođenja1948.
Mesto rođenjaOšljane, FNRJ
Umetnički rad
Poljeslikarstvo
Pravacpoetska fantastika

Dobrivoje Ivanković (Ošljane kod Knjaževca, 1948) srpski je umetnik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Srednju Umetničku školu završio je u Nišu. Slikarstvo i poslediplomske studije završio je na Akademiji Likovnih Umetnosti u Beogradu (1969-1978) u klasi profesora Mladena Srbinovića. Član je Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS). Od 1989. godine živi u Torontu, Kanada, gde se dodatno bavi crkvenom umetnošću.

Slikarstvo D.Ivankovića pripada širokoj porodici Fantastične umetnosti, onoj liniji koja obuhvata umetnike kao što su Hijeronimus Boš, Salvador Dali, Rene Magrit, Mark Šagal, Ivan Olbrajt, a kod nas Dado Đurić i Ljuba Popović.

Pored dela velikih umetnika fantastike koji su uticali na formiranje likovnog i simboličnot sveta D. Ivankovića, sam umetnik navodi još jedan izvor iz koga je crpeo svoju inspiraciju - Vizantijsku umetnost, koja je u njemu vrlo rano pokrenula prva razmišljanjima o životu, prolaznosti, smislu postojanja:

"Moj prvi susret sa umetnošću su velike zidne površine oslikane scenama Novog Zaveta, gde Roiđenje Hristovo i Raspeće čine ključne tematske celine. Na jednoj strani rođenje, na drugoj smrt-Raspeće. U vizantijskom živopisu živa materija je zatečena u nekakvom prelaznom stanju između fizičkog i duhovnog sveta, u kome ljudi, životinje i ambijenti postaju isto. Otuda moje interesovanje za svet koji se menja, nestaje, propada. Od ranih studentskih dana (slikarskih pokušaja) meni se postavljao problem kako taj odnos živog i mrtvog, izraziti na savremen način. Otuda tri simbolične celine: Vrata, Dvorišta i Vrtovi...To su simbolične celine u kojima živi svet prošlosti premrežen paučinom. Ljudi, životinje, obrasli travom, razlupana jaja, napuštena gnezda, zakorovljeni pragovi, okamenjene životinje. U tom Haosu, pojavljuje se Jaje, savršen oblik i belina, iz koga se rađa Život i Red."

U predgovoru kataloga Galerije KNU[1], likovni kritičar Dušan Đokić piše :

"Ako uvod u figurativnu fantastiku D. Ivankovića predstavlja izvesnu kombinaciju uticajnih pritoka, a u koncepciji strukture i plastičkog duktusa Ivana Olbrajta i našeg Dada Đurića, to su, u pogledu suštine i uvida u celinu sklopa njegovim načinom predstavljenim, samo "tragovi" i "oslonci", koji su u odnosu na napor koji on ulaže javljaju kao vanplastične "teme" ili "mogućnosti" prema onome što izbija iz unutrašnjosti: u pitanju je, dakle, jedna drugačije usmerena "škola", koja se na svoj način odnosi prema ovim podsticajima...Podobno snevaču sa široko otvorenim očima, D. Ivanković preko neposrednih vizuelnih činjenica realnosti otkriva jednu poetsko-fantastičnu, vizionarsku scenografiju, sa pomerenim i paradoksalno isprepletenim nitima značenja, bez usiljenih metafora, zaumnih hiperbola i nasilnih spojeva."

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Samostalne izložbe[uredi | uredi izvor]

Grupne izložbe[uredi | uredi izvor]

  • 1992. Recognized Etobicoke Artists Show, June - September 1992, Etobicoke City Hall Art Gallery, Toronto, Canada[13]
  • 1992. GROUP SHOW, July - August 1992, Luba Bystriansky Gallery, Contemporary Fine Art, Toronto
  • 1997. Recognized Etobicoke Artists Show, February - March 1997, Etobicoke City Hall Art Gallery, Toronto, Canada[14]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Predgovori kataloga samostalnih izložbi[uredi | uredi izvor]

  • 1975. Radomir Reljić : "Slikarske entropije Dobrivoja Ivankovića", (pred. kat.), Galerija Doma Omladine, Beograd[2]
  • 1978. Dušan Đokić [15] : "Dobrivoje Ivanković: slike i crteži", (pred. kat.), Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd[1]
  • 1980. Dušan Đokić : "Začarana dvorišta Dobrivoja Ivankovića" ; Dr.Vladimir Adamović: "Prolaznost, trajanje i tanatos", (pred. kat.), Galerija Savremene Umetnosti, Niš[12]
  • 1988. Dejan Đorić: "Kameni principi mudrosti", (pred. kat.), Galerija "Kod pozorišta", Beograd
  • 2019. Đorđe Kadijević: "Dobrivoje Ivanković", 2019. Beograd

Časopisi i novinski članci[uredi | uredi izvor]

  • 1975. J. D. (Jerko Ješa Denegri?): "Nagoveštaj talenta", (novinski članak povodom izložbe u Galeriji Doma omladine u Beogradu)
  • 1978. Slobodan Ristić: "Ambijenti Dobrivoja Ivankovića", Izložba u Galeriji KNU, Politika[16], 27. decembar, 1978. Beograd
  • 1980. Vojislav Dević: "Kontrolisana spontanost", Izložba Dobrivoja Ivankovića, Narodne novine[17], 13, i 14, septembar, 1980. Niš
  • 1980. Dušan Đokić: "Nova beogradska fantastika", tekst u katalogu Izložbe u Galeriji Kulturnog Centra Beograda
  • 1985. Tomislav Mijović : "Pred trajnom zagonetkom", Razvitak, januar - februar 1985. Br. 1, Zaječar
  • 1988. Dušan Đokić : "Dobrivoje Ivanković: slike i crteži - Galerija kod pozorišta", Likovni život[18], god. 1 broj 6/7, 1988. Zemun
  • 1989. Srba Ignjatović: "Istok Srbije. Ošljane. Kod slikara Ivankovića", (pesma), Politika[16], 28, oktobar, 1989. Beograd
  • 1989. Srba Ignjatović: "Memento leta 1989.", Odjek, 15-31. decembar, 1989. Sarajevo
  • 1989. Srba Ignjatović: "Likovni prostor i simbolički ključevi Ivankovićeve vizije", (autorski tekst), Knjaževac, 1989.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v http://www.kolarac.co.rs/
  2. ^ a b http://domomladine.org/
  3. ^ http://narodnimuzejnis.rs/
  4. ^ http://https Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. jul 2013)://domkultureivanjica.rs/
  5. ^ „Graficki kolektiv”. 
  6. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 21. 03. 2019. g. Pristupljeno 21. 03. 2019. 
  7. ^ a b „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2017. g. Pristupljeno 25. 02. 2017. 
  8. ^ https://gms.rs/
  9. ^ http://mmsu.hr/
  10. ^ https://sgsu.org.rs/
  11. ^ a b https://www.kcb.org.rs/
  12. ^ a b „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 01. 10. 2013. g. Pristupljeno 25. 01. 2019. 
  13. ^ „Etobicoke Civic Centre Art Gallery”. 23. 11. 2017. 
  14. ^ „Etobicoke Civic Centre Art Gallery”. 23. 11. 2017. 
  15. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 01. 02. 2019. g. Pristupljeno 21. 03. 2019. 
  16. ^ a b „Arhiva”. 
  17. ^ http://www.narodne.com/
  18. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 22. 03. 2019. g. Pristupljeno 22. 03. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]