Pređi na sadržaj

Domovina (organizacija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Za druga značenja, pogledajte Domovina.
Domovina
Amblem Domovine
Lužičkosrpski dom u Budišinu, u kome se nalazi sjedište organizacije
Datum osnivanja13. oktobar 1912.; pre 111 godina (1912-10-13)
TipNeprofitna organizacija
SedišteBudišin
Područje delovanjaNacionalna kultura
Službeni jezicigornjolužičkosrpski, donjolužičkosrpski
Veb-sajtwww.domowina.de

Domovina (glsrp. i dlsrp. Domowina), zvanično Savez Lužičkih Srba (glsrp. Zwjazk Łužiskich Serbow, dlsrp. Zwězk Łužyskich Serbow), nacionalna je organizacija Lužičkih Srba.

Osnovana je 1912. godine u Vojerecu, objedinjujući više od 30 lužičkosrpskih društava. Godine 1937. je zabranjena i zatvorena. Svoju djelatnost je obnovila 1945. godine. Sjedište organizacije se nalazi u Budišinu.[1].

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zdanje u Vojerecu, u kome se 1912. nalazila kancelarija organizacije

Domovina su 13. oktobra 1912. godine u Vojerecu osnovale lužičkosrpske javne ličnosti i kulturni djelatnici Arnošt Bart, Handrij Krona, Jurij Slodenk, Bogumil Švjela, Jan Dvornik, Avgust Lapštih, Franc Kral i Mihal Navka.

Domovina je osnivanjem ujedinila preko 30 organizacija. Osnovni zadatak joj je bio zaštita nacionalnih, kulturnih, društvenih i socijalnih interesa Lužičkih Srba. Nacisti su odmah po dolasku na vlast počeli vršiti pritisak na organizaciju. Početkom 1937. godine nacističke vlasti su izdale ultimatum vođama Domovine sa zahtijevom da usvoje novi statut po kome bi se organizacija definisala kao savez Nijemaca koji govore vendskim jezikom. U slučaju usvajanja novog statuta vlasti su obećali da će organizaciju sačuvati i obezbuditi lužičkosrpsku štampariju. Pavel Nedo je odbacio ultimatum, nakon čega je Domovina 18. marta 1937. godine ukinuta.

Svoje aktivnosti organizacija je 10. maja 1945. godine nastavila u Krusćicama.

Današnje vrijeme[uredi | uredi izvor]

Trenutno središte organizacije je u gradu Budišin. U svom sastavu ima 15 organizacije, to su Savez lužičkosrpskih umjetnika, Savez lužičkosrpskih studenata, Lužičkosrpski školski savez. Član je Federalnog saveza evropskih nacionalnih manjina, Društva za ugrožene narode i Evropskog biroa za manje korištene jezike. Izdavačka kuća Domovina objavljuje literaturu na lužičkosrpskim jezicima.[1]

Predsjednici[uredi | uredi izvor]

1912—1927 Arnošt Bart * 1870; † 1956
1927—1930 Jakub Ševčik * 1867; † 1935
1930—1933 Jan Križan * 1880; † 1959
1933—1937
1945—1951
Pavel Nedo * 1908; † 1984
1951—1973 Kurt Krjenc * 1907; † 1978
1964—1990 Jurij Gros * 1931
1990—1991 Bjarnat Ciž * 1951
1991—1992 Jan Pevel Nagel * 1934; † 1997
1993—2000 Jakub Brankačk
2000—2011 Jan Nuk * 1947
od 2011 David Statin * 1983

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Domovina”. // knowledge.su. Pristupljeno 29. 3. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gugnin, A.A. (1997). Vvedenie v istoriju serbolužickoj slovesnosti i literatury ot istokov do našich dnej : Handrij Zejler, Jan Arnošt Smoler, Jakub Bart-Ćišinski. Moskva: Rossijskaja Akad. Nauk, Inst. Slavjanovedenija i Balkanistiki, Naučnyj Centr Slavjano-Germanskich Issledovanij. ISBN 978-5-7576-0063-5. 
  • Semirяga, Mihail Ivanovič. Lužičane (na jeziku: ruski). Izd-vo Akademii nauk SSSR. 
  • Ševčenko, Kirill (2004). Lužickij vopros i Čechoslovakija : (1945-1948) (na jeziku: ruski). Moskva: M. Kolerov. ISBN 9785733302058.