Društveno-političko veće

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Društveno-političko veće je bilo jedan od pet domova Savezne skupštine SFRJ od 1968. do 1974. kao veće delegata građana u opštinama. Postojalo je i u socijalističkim republikama.

Sastav[uredi | uredi izvor]

Društveno-političko veće je imalo 120 poslanika. Poslanici su se birali u skladu sa normom da se jedan poslanik birao na isti broj stanovnika. Poslanike za Društveno-političko veće su birali građani neposredno. Pravo da bude biran za poslanika imao je svaki građanin koji je imao biračko pravo.[1]

Nadležnosti[uredi | uredi izvor]

Poslove iz nadležnosti Savezne skupštine SFRJ vršila su ravnopravno nadležna veća ili Veće naroda i nadležno veće radnih zajednica. Društveno-političko veće, u okviru svog delokruga, samostalno je pretresalo i zauzimalo stavove o pitanjima u vezi sa izvršavanjem saveznih zakona i drugih akata Savezne skupštine i ostala pitanja od zajedničkog interesa za građane u opštinama i drugim samoupravnim zajednicama, radi usklađivanja samoupravnih odnosa i razvijanja njihove međusobne saradnje. Društveno-političko veće je imalo pravo da o tim pitanjima daje preporuke opštinama, samoupravnim zajednicama i državnim organima.

Veće naroda i Društveno-političko veće ravnopravno su: pretresali pitanja iz oblasti sloboda, prava i dužnosti čoveka i građanina u političkom sistemu, spoljne politike, narodne odbrane, državne bezbednosti, unutrašnje politike, sistema društvenog samoupravljanja, prava i dužnosti opština i drugih društveno-političkih zajednica i druga pitanja društveno-političkog sistema, pitanja iz oblasti društvene svojine, zemljišnih i drugih imovinsko-pravnih odnosa, sistema finansiranja društveno-političkih zajednica, komunalne i urbanističke delatnosti i stambenih odnosa, kao i pitanja iz drugih oblasti ukoliko nisu spadala u ravnopravni delokrug drugih veća ili u samostalni delokrug kojeg drugog veća; donosili zakone i druge akte i ratifikovali međunarodne ugovore u tim oblastima; donosili savezni budžet i savezni završni račun; birali, imenovali i razrešavali predsednike i članove kolegijalnih organa, savezne funkcionere i članove organa upravljanja organizacije koje je birala odnosno imenovala Savezna skupština, osim funkcionera za koje je Ustavom ili aktom Savezne skupštine bilo određeno da ih biraju sva ili pojedina veća, i ostvarivali prava Savezne skupštine u pogledu njihove odgovornosti Saveznoj skupštini; vršili i druge poslove iz nadležnosti Savezne skupštine koji nisu bili u ravnopravnom delokrugu Veća naroda i veća radnih zajednica ili u samostalnom delokrugu kojeg drugog veća.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Amandman VIII na Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1968)
  2. ^ Amandman IX na Ustav SFRJ (1968)