Pređi na sadržaj

Esfir Slobodkina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Esfir Slobodkina
Puno imeEsfir Solomonovna Slobodkina
Datum rođenja(1908-09-22)22. septembar 1908.
Mesto rođenjaČeljabinskRuska Imperija
Datum smrti21. jul 2002.(2002-07-21) (93 god.)
Mesto smrtiGlen HedSAD
SupružnikIlya Bolotowsky

Esfir Slobodkina ( rus. Эсфирь Соломоновна Слободкина ; Čeljabinsk, 22. septembar 1908Glen Hed, 21. jul 2002) bila je američka umetnica, autorka i ilustratorka rođena u Ruskoj imperiji, najpoznatija po svojoj klasičnoj dečijoj slikovnici Kape na prodaju . Slobodkina je bila proslavljena avangardna umetnica i feministkinja sredinom 20. veka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Esfir Slobodkina rođena je u Čeljabinsku, Rusko carstvo 1908.[1] Ruska revolucija 1917. stvorila je nestabilnu i opasnu klimu za njihovu jevrejsku porodicu[2] i ona je emigrirala sa porodicom u Harbin, gde je studirala umetnost i arhitekturu. Slobodkina je emigrirala u Sjedinjene Države 1928.[3][4] Upisala je Nacionalnu akademiju za dizajn. Tamo je upoznala svog budućeg muža, Ilju Bolotovskog, rođenog u Rusiji (razveli su se 1938. godine). Zajedno sa Ilijom, Slobodkina je bila jedan od osnivača grupe američkih apstraktnih umetnika, koja je počela usred kontroverzi 1936. Kao i drugi ruski modernisti, okruženi drevnim ikonama i bogatom zanatskom tradicijom, Slobodkina je razvila doživotno poštovanje jasnih, bogatih boja i ravnih, stilizovanih oblika.

Prema njenoj biografiji na sajtu HarperCollins,

Godine 1938. Slobodkina je upoznala dečju autorku Margaret Vajz Braun.[3][4] U nastojanju da nađe posao kao ilustrator, Slobodkina je napisala i ilustrovala priču sa kolažom pod nazivom Mari And The Poodies da bi je predstavila Braunu. Time je započela nova karijera Slobodkine, koja je ilustrovala mnoge dečje priče za gospođu Braun (uključujući Sleepi ABC i Big and Little serije), dok je i dalje nastavila svoj rad kao apstraktni umetnik.[5]

Krajem 1930-ih, Slobodkina je počela da piše i ilustruje sopstvene knjige za decu. Među njena 24 objavljena dela Kape za prodaju (1940) smatra se klasikom knjige za decu; prodat je u više od dva miliona primeraka i preveden je na više od deset jezika. Kape za prodaju su osvojile nagradu Luis Kerol 1958. Druga dečja dela uključuju Čudesna gozba (napisana 1928, prvi put objavljena 1955), Sat (1956), Pačići sa Long Ajlenda (1961) i Peco Pedler i cirkuski slon (1967), ponovo izdati kao cirkuske kapice na prodaju (2002).

Godine 1948, osećajući potrebu da napusti Njujork i uštedevši nešto novca, Slobodkina je sagradila kuću u Grejt Neku i preselila se tamo sa svojom majkom; u kući su ostali do 1977. godine.

Slobodkina je umrla 2002. [6]

Radovi[uredi | uredi izvor]

Tokom 1930-ih Slobodkina je razvila svoj jedinstveni metod rada u uljima; spljošten, apstrahovan stil koji uključuje linije, suspendovane ili isprepletene forme. Ali do kasnih 30-ih i 40-ih Slobodkina je koristila razne tehnike i materijale. Mnogi njeni radovi su kolaži i konstrukcije, integrišući boju, drvo, plastiku i metal sa svakodnevnim predmetima kao što su delovi rastavljenih pisaćih mašina i kompjutera u zabavnu i često sjajnu umetnost. Rad Slobodkine je na kraju dobio visoko priznanje. Godine 1943. Slobodkina je uključena u emisiju Pegi Gugenhajm Izložba 31 žene u galeriji Umetnost ovog veka u Njujorku.[7]

„Njeno životno delo spajalo je slike i predmete u veličanstvene kompozicije iznova i iznova“, izjavio je Harold Porčer, autoritet za Slobodkinu umetnost. „Izjednačavam umetnika poput Esfire sa američkom pticom rugalicom. Ptica rugalica pozajmljuje i ulepšava pesme drugih ptica oko sebe. Često menja frazu dok ugrađuje svaki element u orkestraciju ptičijeg pevanja. Apstraktni ekspresionistički pokret pomerio je centar sveta umetnosti iz Pariza u Njujork, gde je i danas. Slobodkina je bila član prvih osnivača američkih apstraktnih umetnika koji pomažu da se apstrakcija uspostavi kao održiv oblik izražavanja u Americi.[8]

Poslednjih godina 20. veka Slobodkina je nastavila sa svojom produktivnošću, smenjujući ozbiljan rad na apstraktnim slikama sa opuštajućim aktivnostima — za nju — stvaranjem skulptura, zidnih zavesa, multimedijalnih konstrukcija, lutaka i nakita, često napravljenih od stare pisaće mašine i kompjuterski delovi.

Kao što je En Koen DePjetro napisala: „Prelazeći skoro vek inspiracije, Slobodkina je trajno oduševljenje kreativnim činom i njeno usmereno traganje za svojom estetskom vizijom u mnoštvu medija koji nastavlja da očarava“. [9]

Dodatne informacije[uredi | uredi izvor]

U aprilu 2000. godine, u 91. godini, Slobodkina je osnovala Fondaciju Slobodkina, posvećenu konzervaciji, očuvanju i izlaganju umetnosti. Fondacija Slobodkina je osmišljena da edukuje javnost o Slobodkininom radu i podstakne druge da ostvare svoje snove kroz svest o Slobodkininim dostignućima.

Pre svoje smrti 2002. godine, Slobodkina je redizajnirala svoj dom na Long Ajlendu u mini-muzej i čitaonicu za decu, mesto gde su gosti više od deset godina videli više od 500 umetničkih dela. Iako je Dom Slobodkina rasprodat iz nužde 2011. godine, dobrotvorna Fondacija Slobodkina nastavlja da čuva nasleđe Slobodkine plodne, višestruke karijere.

Njene slike, skulpture i književna dela deo su kolekcija Metropoliten muzeja u Njujorku; Smitsonovskog instituta ; Filadelfijskog muzeja umetnosti ; Muzeja umetnosti Hekšer ; Muzeja umetnosti Hilvud, Muzeja Vitni; the Northeast Children's Literature Collection ; Muzeja lepih umetnosti u Bostonu ; kolekcija de Grumondove književnosti za decu, Univerziteta Južnog Misisipija ; njujorške javna biblioteka i drugih.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Napisala i ilustrovala Esfir Slobodkina osim ako nije drugačije naznačeno

  • Mali vatrogasac, napisala Margaret Vajz Braun (V.R. Skot, 1938) — ilustrator
  • Kape za prodaju (V.R. Skot, 1940)
  • Mali kauboj, napisala Margaret Vajz Braun (V.R. Skot, 1948) — ilustrator
  • Mali farmer, napisala Margaret Vajz Braun (V.R. Skot, 1948) — ilustrator
  • Uspavani ABC, napisala Margaret Vajz Braun (Lotrop, 1953) — ilustrator
  • Sat (Abelard-Šuman, 1956)
  • Izgubljeni mali pas, pronađen mali pas (Abelard-Šuman, 1956)
  • Iza tamne senke prozora (Lotrop, Lee and Shepard Co., 1958)
  • Mali gumenjak (Abelard-Šuman, 1958)
  • Pinki i petunije (Abelard-Šuman, 1959)
  • Dan selidbe za posrednike (Abelard-Šuman, 1960)
  • Džek i Džim (Abelard-Šuman, 1961)
  • Ducklings Long Islanda (Lantern Press, 1961)
  • Boris i njegova balalajka, ilustrovao Vladimir Bobri (Abelard-Šuman, 1964)
  • Peco Peddler i cirkuski slon (Abelard-Šuman, 1967) — kasnije preimenovane Circus Caps for Sale
  • Čudesna gozba (EM Hale, 1967)
  • Plamen, povetarac i senka (Rand McNally and Co., 1967)
  • Billy, the Condominium Cat (Adison-Vesli, 1980)
  • Spots, Alias Prince (E. Slobodkina, 1987)
  • Mary and the Poodies (E. Slobodkina, 1994)
  • Više kapica na prodaju sa Ann Marie Mulhearn Sayer ( HarperCollins, 2015) — objavljeno posthumno
  • Kape na prodaju i Mindful Monkeys sa En Mari Mulhern Sajer (HarperCollins, 2017) — objavljeno posthumno

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ari L. Goldman, "Esphyr Slobodkina, Artist And Author, Is Dead at 93," New York Times, July 27, 2002.
  2. ^ „The Many Faces Of Jewish Genious”. Esphyr Slobodkina (na jeziku: engleski). 2020-10-23. Pristupljeno 2021-08-23. 
  3. ^ a b Silvey, Anita (2002). The Essential Guide to Children's Books and Their CreatorsNeophodna slobodna registracija. Mariner Books. ISBN 978-0618190829. 
  4. ^ a b „Discover Illustrator Esphyr Slobodkina”. HarperCollins Publishers. Pristupljeno 27. 2. 2014. 
  5. ^ HarperCollins biography.
  6. ^ Ari L. Goldman, "Esphyr Slobodkina, Artist And Author, Is Dead at 93," New York Times, July 27, 2002.
  7. ^ Butler, Cornelia H.; Schwartz, Alexandra (2010). Modern Women: Women Artists at The Museum of Modern Art. New York: Museum of Modern Art. str. 45. ISBN 9780870707711. 
  8. ^ Fischler, Marcelle (10. 1. 1999). „The Artist Is Hard at Work on Her Legacy”. New York Times. 
  9. ^ Anne Cohen DePietro, ""Esphyr Slobodkina," Arhivirano 2011-07-28 na sajtu Wayback Machine Slobodkina Foundation website.

Drugi izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]