Pređi na sadržaj

Zlin Z-XII

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zlin Z-XII / Zlin Z-212

Avion Zlin Z-XII
Avion Zlin Z-XII

Opšti podaci
Namena sportski, školski
Posada 1
Broj putnika 1
Poreklo Čehoslovačka
Proizvođač Zlínská Letecká Akciová Společnost
Probni let april 1935.
Uveden u upotrebu 1936.
Povučen iz upotrebe 1945.
Status neaktivan
Prvi operater Bata
Broj primeraka 201 (Z-XII) i 58 (Z-212)
Dimenzije
Dužina 7,80 m
Visina 2,10 m
Raspon krila 10,00 m
Površina krila 12,00 m²
Masa
Prazan 319 kg
Normalna poletna 520 kg
Pogon
Broj motora 1
Fizičke osobine
Klipnoelisni motor 1 h ZLIN Persy II / Walter Mikron II
Snaga KEM-a 1 x 47 / 37 kW
Snaga KEM-a u ks 1 x 63 / 50 ks
Performanse
Maks. brzina na Hopt. 155 km/h
Dolet 300 km
Plafon leta 3.800 m
Brzina penjanja 123 m/min
Portal Vazduhoplovstvo

Zlin Z-XII je čehoslovački jednomotorni, dvosedi, jednokrilni niskokrilac, potpuno drvene konstrukcije, sa fiksnim stajnim trapom koji se koristio kao laki sportski avion između dva svetska rata i u toku Drugog svetskog rata[1].

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Crtež aviona Zlin Z-212
Muzejski primerak aviona Zlin Z-XII
Avion Zlin Z-212
Kokpit aviona Zlin Z-212

Prvi put je poleteo 1935. godine. Projektovao ga je inž. Jaroslav Lonek. Proizvodila ga je čehoslovačka firma Zlínská Letecká Akciová Společnost (Zlín) iz Otkovica koja je poslovala u okviru grupe Bata.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Avion Zlin Z-XII je jednokrili, slobodnonoseći niskokrilni, dvosedi jednomotorni avion potpuno drvene konstrukcije.

Trup mu je bio nepravilnog pravougaonog poprečnog preseka, konstrukcija trupa je rešetkasta drvena konstrukcija, nepravilnog pravougaonog poprečnog preseka obložena drvenom lepenkom, dok je motorni prostor bio obložen aluminijumskim limom.

Pogonska grupa: Avion je bio opremljen jednim vazduhom hlađenim radijalnim motorom Zlin Persi II snage 47 kW (63 KS) ili sa linijskim vazduhom hlađenim motorom Walter Mikron snage 37 kW (50 KS) i drvenom dvokrakom vučnom elisom fiksnog koraka.

Krila su bila debelog profila drvene konstrukcije trapezastog oblika obložena delimično drvenom lepenkom a delimično impregniranim platnom.

Stajni trap je bio klasičan fiksan sa gumenim točkovima.

Varijante aviona Zlin Z-XII[uredi | uredi izvor]

  • Z-XII - avion sa motorom Zlin Persi I snage 33 kW (44 KS) ili motorom Zlin Persi II snage 47 kW (63 KS), podvarijante su avioni sa otvorenim ili pokrivenim kokpitom.
  • Z-212 - avion sa motorom Walter Mikron snage 37 kW (50 KS).

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Ukupno je proizvedeno oko 250 primeraka ovih aviona. Avion je bio veoma popularan pa je prodat u 20-tak zemalja. Mada zamišljen kao laki sportski avion masovno se koristio za obuku kako sportskih tako i vojnih pilota. Proizvodnja ovog aviona je trajala i za vreme nemačke okupacije Čehoslovačke sve do 1943. godine.

Avion Zlin Z-XII u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Fabrika obuće BATA iz Borova je za potrebe pilotske škole Mesnog aerokluba u Borovu nabavila 1938. godine jedan sportski dvosed tipa Zlin Z-XII, Avion je imao čehoslovačke oznake OK-LZM a kad je registrovan u Jugoslaviji dobio je registracionu oznaku YU-PFD.

Početkom 1939. godine BATA iz Borova je nabavio još tri aviona Zlin Z-XII. Prvi je imao češku registraciju OK-LZQ pa je dobio jugoslovensku YU-PFT, drugi je imao češku registraciju OK-LZG a dobio jugoslovensku YU-PFU, dok je treći avion imao češku registraciju OK-ZLZ, nemačku D-CZLZ (tada je već došlo do nemačke okupacije Češke i Moravske pa su brisane u registracijama nacionalne oznake Čehoslovačke OK i uvedene nemačke oznake D), i na kraju jugoslovensku YU-PFV.

Sve ove avione je uoči Aprilskog rata rekviriralo Vojno Vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije (VVKJ) kao i sve ostale privatne avione i avione Aeroklubova i korišćeni su kao avioni za trenažu rezervnih vojnih pilota, i avioni za vezu. Zna se da je avion Zlin Z-XII registracije YU-PFV uništen u Nišu 6. aprila 1941. godine a ostale avione tipa Zlin Z-XII su zarobili Nemci pri okupaciji Jugoslavije[2].

Zemlje koje su koristile avione Zlin Z-XII[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

  • Rogožarski SIM-VI
  • Rogožarski Brucoš
  • Fizir FT-1 "Nebojša"

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 03. 06. 2019. g. Pristupljeno 02. 12. 2015. 
  2. ^ Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije. 2. Beograd. ISBN 978-86-901623-4-5. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dimitrijević, Bojan; Miladinović P.; Micevski M. (2012). Kraljevsko vazduhoplovstvo - Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918-1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju. ISBN 978-86-7403-169-8. 
  • Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije. 2. Beograd. ISBN 978-86-901623-4-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]