Pređi na sadržaj

Ivan Vitić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Vitić
Datum rođenja(1917-02-21)21. februar 1917.
Mesto rođenjaŠibenikAustrougarska
Datum smrti21. decembar 1986.(1986-12-21) (69 god.)
Mesto smrtiZagrebSFR Jugoslavija

Ivan (Ivo) Vitić (Šibenik, 21. februar 1917 — Zagreb, 21. decembar 1986) bio je jugoslovenski i hrvatski arhitekta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio je Tehnički fakultet u Zagrebu, nakon čega je od 1941. do 1943. godine radio kao asistent na Katedri za arhitektonske kompozicije, a zatim kao saradnik Alfreda Albinija. Na fakultetu je takođe od 1951. do 1965. godine vodio Projektni biro „Vitić” (kasnije poznat pod nazivom „AB 17”). Od 1945. do 1946. godine radio je u Ministarstvu graditeljstva Narodne Republike Hrvatske, a zatim prelazi u tada tek osnovani Arhitektonski projektni zavod; od 1947. do 1950. radio je kao arhitekta Ministarstva spoljnih poslova FNRJ.[1]

Projektovao je nekoliko porodičnih vila u Zagrebu, školu u ŠibenikuPionirski grad (sada Grad Mladih) u Zagrebu, stambene zgrade u Zadru, motele Sljeme u Biogradu na Moru, Trogiru i Rijeci, kao i tipološki isti objekat, motel Košuta kod Kragujevca;[2][3] domove JNA u Šibeniku, Splitu i Komiži. Vrhunac njegovog stvaralaštva označilo je projektovanje i izgradnja tadašnje Zgrade društveno-političkih organizacija (kolokvijalni naziv Zgrada CK SKH) u Zagrebu, od 1961. do 1968. godine, danas popularna pod nazivom Kockica. Po urbanoj dispoziciji i oblikovanju, te stambenoj tipologiji, ističe se njegov stambeni blok na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice u Zagrebu (1958).[4]

Savremenu arhitekturu jasnih kubičnih volumena i živopisnih boja sa izraženim mediteranskim pojedinostima, često interpolira u stare ambijente dalmatinskih gradova (Zadar, Šibenik, Komiža, Split). Bavio se i regulacijom istorijskih delova gradova (obala u Šibeniku, Frankopanska ulica u Zagrebu, centri Mostara i Zadra).

Danas se Kulturni centar u Komiži zove po Ivanu Vitiću.[5]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ivan Vitić: ludi život arhitekta koji je mijenjao Zagreb (Globus) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. април 2016), preuzeto 2. марта 2014.
  2. ^ Melita ČavlovićČavlović, Melita (04. 12. 2013). „Danas otvaramo magistralu a sutra motele”. Приступљено 26. 09. 2017. 
  3. ^ Čavlović, Melita (04. 12. 2013). „Danas otvaramo magistralu a sutra motele”. Приступљено 26. 09. 2017. 
  4. ^ Vitić, Ivo. Hrvatska enciklopedija. 2. 3. 2014.
  5. ^ Bogoljub Mitraković: ‘Rotom palagruzonom’ zaplovit će dvadeset falkuša, Slobodna Dalmacija, 20. јуна 2013.