Ivan Knežević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Knežević
Datum rođenja1760.
Mesto rođenjaPopovi
Datum smrti12. jul 1840.(1840-07-12) (79/80 god.)
Mesto smrtiŠabac
Spomenik u gradskom parku u Šapcu
Ulica u Šapcu

Ivan Knežević (Popovi, 1760Šabac, 29. jun/12. jul 1840) poznatiji u narodu kao Knez Ivo od Semberije je bio knez nad svim selima tadašnje Bijeljinske nahije.

Knez Ivo je rođen u Popovima kod Bijeljine. Pored Filipa Višnjića jedan je od najznačajnijih srpskih istorijskih ličnosti rođenih u Semberiji i kao takav se pojavljuje na grbu opštine Bijeljina.

Život u Semberiji[uredi | uredi izvor]

Knez Ivo je bio obor-knez nad svih 12 sela Bijeljinske nahije i 1806. godine je učestvovao u otkupljivanju srpskog roblja od Turaka. 1809. godine je stao na čelo ustanika u Semberiji u događajima „ofanzivnog plana“ kojim je Karađorđe nameravao da oslobodi celu Bosnu i sve srpske zemlje na Balkanu. Međutim, zbog neočekivanog upada Turaka u Pomoravlje, sve ustaničke vojske su se morale povući iz Bosne u Srbiju plašeći se odmazde Turaka i sa njima je i Knez Ivo napustio ove krajeve.

Izbeglištvo[uredi | uredi izvor]

Sa svojim ustanicima 1809. godine Knez Ivo se naselio u Mačvi i selima duž Save, gde je dobio titulu vojvode izbeglih Srba. Tokom tog vremena, od 1809. do 1813. nalazio se u vojnom smislu pod komandom vojvode popa Luke Lazarevića u Šapcu. Kada je 1813. godine propala Karađorđeva Srbija, knez Ivo od Semberije se ponovo opredelio za izbeglištvo i sve do iza 1820. godine živi u Sremu, na teritoriji Austrijske carevine.

Novi gospodar Srbije, knez Miloš Obrenović, dozvolio je knezu Ivanu da se 1820. godine ponovo nastani u Šapcu, gde ga je postavio za člana Opštinskog suda. On nije mogao da obavlja ovu službu, pa je poslednjih godina života bio kratko domar u šabačkoj gimnaziji, a na kraju života i štićenik vladike Maksima na episkopskom konaku u Šapcu.

29. juna (po starom kalendaru) 1840. godine je umro. Njegov portret naslikao je Georgije Bakalović i danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.

Dela o Knezu Ivi[uredi | uredi izvor]

Filip Višnjić i Knez Ivo od Semberije na grbu Grada Bijeljine.

Knez Ivo od Semberije je opevan u pesmi Filipa Višnjića "Knez Ivan Knežević", koja je dobila i istorijski uvod napisan od strane Vuka Karadžića. Takođe, Branislav Nušić je napisao tragediju „Knez Ivo od Semberije“, na osnovu koje je nastala i opera „Knez Ivo od Semberije“. Spomenik s njegovom bistom u Šapcu je osvećen 26. septembra 1937.[1][2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Knez od Semberije Ivan Knežević (1760—1840), Priređivač: Hadži Zoran Lazin, Bijeljina (2006)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]