Ivjevski rejon

Ivjevski rejon
Іўеўскі раён
Ivjevski rejon; Іўеўскі раён
	; Zastava ; Grb
Država	Belorusija
Oblast	Grodnjenska oblast
Admin. centar	grad Ivje ;
Površina	1.845,50 km2
Stanovništvo	2009.
— broj st.	28.891
— gustina st.	15,65 st./km2
Vremenska zona	UTC+3
	Zvanični veb-sajt

Ivjevski rejon (blr. Іўеўскі раён; rus. Ивьевский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u severoistočnom delu Grodnjenske oblasti u Republici Belorusiji.

Administrativni centar rejona je grad Ivje.

Geografija

Ivjevski rejon obuhvata teritoriju površine 1.845,50 km² i na 3. je mestu po površini među rejonima Grodnjenske oblasti.^[1] Graniči se sa Litvanijom na severu, sa Ašmjanskim, Lidskim, Navagrudskim i Voranavskim rejonima Grodnjenske oblasti i sa Valožinskim i Stovpcovskim rejonima Minske oblasti na istoku.

Oko 80% teritorije ovog rejona nalazi se u porečju između Njemena i Zapadne Berezine s juga i jugoistoka i reke Gavje s jugozapada.

Reljef je uglavnom ravničarski, gde je oko polovine teritorije niže od 150 metara nadmorske visine, a ostatak između 150 i 200 metara. Najviša tačka leži na 244 metra (na severu rejona kod sela Trabi). Klima je umerenokontinentalna sa januarskim prosekom od -6,2 °C, juna oko 17,6 °C. Godišnji prosek padavina je oko 610 mm, a vegetacioni period traje 191 dan.

Pod šumama je oko 45% teritorije, dok je obrađeno oko 43% zemljišta.

Istorija

Rejon je uspostavljen 15. januara 1940. godine.

Demografija

Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 28.891 stanovnika ili u proseku 15,68 st/km²,^[2] a oko trećina stanovništva živi u gradskim sredinama.

Kretanje broja stanovnika
1959.	1970.	1979.	1989.	1999.	2009.
63.807	57.650	48.959	41.079	37.549	28.891

Osnovu populacije rejona čine Belorusi (79,63%), Poljaci (15,4%), Rusi (2,42%), Tatari (1,84%) i ostali (0,71%).

Administrativno, rejon je podeljen na područje grada Ivja koji je administrativni centar rejona i varošice Juraciški i na 10 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 372 naseljena mesta.

Saobraćaj

Najvažniji delovi saobraćajne infrastrukture na području ovog rejona su železnica Lida—Maladzečna i autoput Grodno—Minsk.

Vidi još

Reference

^ «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)
^ Результаты переписи 2009 года

Spoljašnje veze

[1] «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)

[2] Результаты переписи 2009 года

[1]

[2]