Izbori za odbornike Skupštine Beograda 1947.
| ||||||||||||||||
Spisak partija koje su osvojile mandate. Vidi kompletne rezultate ispod. | ||||||||||||||||
|
Prvi posleratni izbori za organe narodne vlasti u Beogradu održani su 27. aprila 1947. godine.[1]
Posleratne prilike[uredi | uredi izvor]
Beograd je oslobođen 20. oktobra 1944. godine. Pre toga, grad je bio pod okupacijom, a prvu vojnu i civilnu vlast organizovala je Komanda grada Beograda, na čelu sa generalom Ljubodragom Đurićem. Već nakon šest dana, na sednici Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Srbije, imenovan je Izvršni narodnooslobodilački odbor grada Beograda, koji je uporedo sa odeljcima komande mesta vršio i funkcije vlasti, što znači da je radio na normalizaciji života i zavođenju reda u gradu. Međutim, to je bio samo privremen organ, koji bi bio zamenjen čim se steknu uslovi za organizovanje redovnih izbora.
Za prvog predsednika ovog Izvršnog narodnooslobodilačkog odbora grada imenovan je Mihailo Ratković (koji je po zanimnju bio stolar u čijoj stolarskoj radnji komunisti su održavali tajne sastanke tokom Drugog svetskog rata)[2], koji je na tom položaju ostao sve do 27. septembra 1946. godine, kada se zahvalio na ukazanom poverenju i zamolio da se oslobodi dužnosti. Nakon njegove ostavke, do prvih izbora za organe grada, po odluci Prezidijuma Narodne skupštine Narodne Republike Srbije, dužnost prvog čoveka Beograda obavljao je Ninko Petrović[3] iz Ujedinjene zemljoradničke stranke.[4]
Pred izbore[uredi | uredi izvor]
Beograd je išao u susret izborima za gradske organe vlasti u znaku masovnih radnih akcija članova Narodnog fronta. Februara 1947, ova organizacija okupljala je preko 141.000 članova, i to bez Narodne omladine. Bila je grupisana u 1.160 osnovnih organizacija sa oko 7.000 članova rukovodećih organa. Članovi Narodnog fronta dali su veliki broj radnih časova na uređenju i rekonstrukciji Terazija.
Rezultati[uredi | uredi izvor]
Kandidatska lista Narodnog Fronta bila je i jedina lista na ovim izborima. Na izborima 27. aprila 1947. godine izabrano je 200 odbornika za gradski narodni odbor. Time je i posle dve godine, privremeni Izvršni narodni odbor zamenjen izabranim Gradskim narodnim odborom, koji je svoje prvo zasedanje održao 17. i 19. maja 1947. godine, i na njemu izabrao novi Izvršni odbor.[1] Za predsednika Izvršnog odbora izabran je Ninko Petrović, koji je do tada obavljao ovu funkciju.[5]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Nikola Tasić, "Istorija Beograda", strana 472
- ^ Kako su odlazili gradonačelnici, Politika, 19.04.2008.
- ^ Komunisti i socijalisti dali ukupno 12 gradonačelnika, Blic, 25.08.2008.
- ^ Beograd čeka 65. gradonačelnika, Politika, 12.07.2008.
- ^ Predsednici Beogradske opštine, Skupštine grada i gradonačelnici 1839-2014.