Pređi na sadržaj

Kirena (nimfa)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kirena (grč. Κυρήνη) je u grčkoj mitologiji bila tesalska nimfa, kći lapitskog kralja Hipseja. Kao njena majka pominje se najada Hlidanopa.[1] Kao njen otac se pominje i rečni bog Penej,[2] mada je prema drugim izvorima on zapravo njen deda[3], a prema nekima se njena kristalna palata nalazila u vodama reke ovog boga.[4] Ovo ime su imale još dve ličnosti iz grčke mitologije.[5]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Kirena nije volela kućne poslove, već je radije lovila zveri po planini Pelion, uz izgovor da je očevim govedima neophodna zaštita.[6] Kirenu je zapazio bog Apolon dok je čuvala očeva stada na Pelionu i zaljubio se[4] ili kada joj je lično predao nagradu, dva lovačka psa, kada je pobedila u trčanju na Pelijinim pogrebnim igrama.[6] Hiron mu je prorekao da će mu roditi sina Aristaja, koga će Geja i hore da učine besmrtnim. Proročanstvo se obistinilo i Apolon je Kirenu zlatnim kočijama odveo u Libiju[4] i obećao joj da će vladati bogatom zemljom i moći da lovi kada god joj se prohte.[6] Zato joj je podario zlatnu palatu, kraljevstvo i dug život.[1] Prema nekim izvorima, rodila mu je i vidovitog sina Idmona.[6] Prema kasnijoj priči, po dolasku u Libiju, Kirena je savladala lava koji je pustošio grad i kao nagradu od kralja Euripila dobila deo kraljevstva. Tu je rodila dva sina — Aristaja i Antuha.[4] Prema jednom izvoru, sa Arejem je imala sina Diomeda.[7] Kao otac njene dece se pominje i Abant, Melampov sin, a kao njena deca još i Keran i Lisimaha.[8] U mitu se pominje da je ona svog sina Aristaja naučila lovu, a i mudro ga je savetovala; da zarobi svog rođaka Proteja i naredi mu da prizna zašto su mu pčele obolele, a i da podigne četiri oltara drijadama, kako bi naučio kako se pčele roje. Takođe, darovala mu je flotu da pronađe drugu domovinu.[6]

Tumačenje[uredi | uredi izvor]

Prema ovoj nimfi je nazvan grad Kirena, u kome se nalazila fontana koja je u legendi povezana sa njom.[9] Pindar je povezao Aristaja i nju kako bi laskao naslednicima Bata koji je 691. p. n. e. poveo koloniju iz Tera u Libiju, gde je osnovao pomenuti grad i bio rodonačelnik dinastije koja je dugo vladala. Tako su stanovnici Kirene prisvajali Aristaja kao svoga pretka i čak prema Justinu (XIII, 7), ime Bat („vezana jezika“) je bio samo nadimak Apolonovog sina, jer su tog boga poštovali u Teri. Međutim, Kirena je postojala kao mitološki lik mnogo pre Batovog vremena. Njena veza sa kentaurima ukazuje da je bila boginja magnezijanskog kulta konja koji je prenet u Teru, jer se i Hironovo ime pojavljuje u ranom natpisu na steni u Teri. Mit o tome da je Kirena Areju rodila Idmona, odnosi se na ovu raniju boginju.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Beautiful mermaid art: Nymphs in mythology - Cyrene, Pristupljeno 9. 4. 2013.
  2. ^ Cyrene - Greek Mythology Link, Pristupljeno 9. 4. 2013.
  3. ^ Princess or nymph of Thessaly ; Greek mythology : KYRENE, Pristupljeno 9. 4. 2013.
  4. ^ a b v g Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  5. ^ Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, page 916 (v. 1) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. decembar 2005), Pristupljeno 9. 4. 2013.
  6. ^ a b v g d đ Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  7. ^ knowledgerush: Cyrene (mythology)[mrtva veza], Pristupljeno 9. 4. 2013.
  8. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Cyrene; Family
  9. ^ Srejović, D. 1997. Arheološki leksikon. Savremena administracija. Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]