Kosovska specijalizovana veća i Kancelarija specijalnog tužilaštva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kosovska specijalizovana veća i Kancelarija specijalnog tužilaštva ( KSC & SPO ) je sud Republike Kosova, koji se nalazi u Hagu (Holandija), u kojem se nalaze četiri specijalistička veća i Kancelarija specijalnog tužioca, koji obavljaju svoje aktivnosti ili u KRSJI ili na Kosovu. Sud je formiran za zločine koje su eventualno počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), etničko-albanske paravojne organizacije koja je tražila odvajanje Kosova od Jugoslavije tokom 1990-ih i stvaranje Velike Albanije . [1] [2] [3] [4] [5] Navodni zločini odnose se na period 1998–2000 godine, tokom i nakon rata na Kosovu, počinjeni protiv „etničkih manjina i političkih protivnika“. [6] Sud je formalno osnovan 2016. [7] Odvojen je od drugih samoproglašenih institucija Republike Kosova i nezavisan. Sastoji se od Specijalističkog tužilaštva i četiri specijalizovana veća, kao i od Sekretarijata.

U decembru 2016. Ekaterina Trendafilova je izabrana za prvog predsednika suda. [8] Među optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti su bivši predsednik republike Kosova Hašim Tači i visoki kosovsko-albanski političar Kadri Veseli . [9] Dana 15. septembra 2021. godine otvoren je prvi sudski proces, u predmetu protiv Saliha Mustafe . [10]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

2010. godine, švajcarski političar Dik Marti podneo je izveštaj Savetu Evrope u kome je naveo da je OVK počinila ratne zločine . Delimično na osnovu tog izveštaja je tužilac Specijalne istražne grupe (SITF) Misije Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEKS Kosovo) zaključio je da postoji dovoljno dokaza za krivično gonjenje „ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti, kao i ostalih zločina “. [11] Sud se nalazi van teritorije Kosova i Metohije na zahtev tužioca u cilju pružanja adekvatne zaštite svedocima. [11]

Pravni osnov i organizacija[uredi | uredi izvor]

Za razliku od mnogih drugih neholandskih pravosudnih institucija u Hagu, ova Kosovska premeštena specijalizovana pravosudna institucija nije međunarodni sud, već sud konstituisan zakonodavstvom. Da bi se obezbedio odgovarajući pravni osnov za sud, izmenjen je samoproglašeni Ustav Republike Kosova (amandman 24) [12] [11] i usvojen je Zakon br. 05/L-053 o specijalnim komorama i kancelariji specijalističkog tužilaštva . [13]

Sud ima samo EU osoblje i samo međunarodne sudije. Troškove suda snosiće EU [14] u okviru svoje Zajedničke spoljne i bezbednosne politike . [11] Četiri specijalizovana veća predstavljaju veća redovnih kosovskih sudskih instanci:

  • Prvostepeni sud u Prištini
  • Apelacioni sud
  • Vrhovni sud
  • Ustavni sud

Sudije[uredi | uredi izvor]

Sudije imenovane da rade u Sudu su: [15]

  1. Keith Rainor (potpredsednik), Ujedinjeno Kraljevstvo
  2. Roland Dekers (Specijalna komora Ustavnog suda), Holandija
  3. Anne Pover-Forde (Specijalna komora Ustavnog suda), Irska
  4. Vidar Stensland (Specijalna komora Ustavnog suda), Norveška
  5. Antonio Balsamo (Specijalističko veće Ustavnog suda, rezervni sudija), Italija
  6. Kai Ambos, Nemačka
  7. Kristof Bart, Nemačka
  8. Michael Bohlander, Nemačka
  9. Emilio Gati, Italija
  10. Nicolas Guillou, Francuska
  11. Tomas Lejker, Nemačka
  12. Guenael Mettrauk, Švajcarska
  13. Vladimir Mikula, Češka Republika
  14. Andres Parmas, Estonija
  15. Mišel Pikar, Francuska
  16. Kenet Roberts, Kanada
  17. Čarls Smit III, Sjedinjene Američke Države
  18. Mappie Veldt-Foglia, Holandija
  19. Christine van den Vingaert, Belgija

Optužene osobe[uredi | uredi izvor]

U Specijalnim većima Kosova optuženo je ukupno osam osoba. Od optuženih, svi su uhapšeni i prebačeni u pritvor veća. Predmeti protiv pet osoba su u pretkrivičnoj fazi, a protiv tri osobe vodi se postupak.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ State-building in Kosovo. A plural policing perspective. Maklu. 5. 2. 2015. str. 53. ISBN 9789046607497. 
  2. ^ Liberating Kosovo: Coercive Diplomacy and U. S. Intervention. Belfer Center for Science and International Affairs. 2012. str. 69. ISBN 9780262305129. 
  3. ^ Dictionary of Genocide. Greenwood Publishing Group. 2008. str. 249. ISBN 9780313346415. 
  4. ^ „Kosovo Liberation Army (KLA)”. Encyclopædia Britannica. 14. 9. 2014. 
  5. ^ Karon, Tony (6. 3. 2001). „Albanian Insurgents Keep NATO Forces Busy”. Time. 
  6. ^ „Kosovo court to be established in The Hague”. Government of the Netherlands. 15. 1. 2016. Pristupljeno 16. 1. 2016. 
  7. ^ „Betreft Nederland gastland voor de Kosovo rechtbank” (PDF). Government of the Netherlands. 15. 1. 2016. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 03. 2017. g. Pristupljeno 16. 1. 2016. 
  8. ^ „Kosovo Special Court Appoints First President”. 14. 12. 2016. 
  9. ^ Marusic, Sinisa Jakov (2. 9. 2020). „North Macedonia Albanian Leader Testifies to Kosovo War Prosecutors”. Balkan Insight. Pristupljeno 3. 9. 2020. 
  10. ^ Bami, Xhorxhina (15. 9. 2021). „First Trial of Kosovo Ex-Guerrilla Opens at Hague War Crimes Court”. Balkan Insight. Pristupljeno 15. 9. 2021. 
  11. ^ a b v g „Betreft Nederland gastland voor de Kosovo rechtbank” (PDF). Government of the Netherlands. 15. 1. 2016. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 03. 2017. g. Pristupljeno 16. 1. 2016. 
  12. ^ „Amendment of the constitution of the Republic of Kosovo, I. Amendment no. 24” (PDF). Kosovo Assembly. Pristupljeno 16. 1. 2016. 
  13. ^ „Law No.05/L-053” (PDF). Kosovo Assembly. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 03. 2017. g. Pristupljeno 16. 1. 2016. 
  14. ^ „Special Kosovo war crimes court to be set up in The Hague”. Reuters. 15. 1. 2016. 
  15. ^ Balkan Insight