Krovopokrivač

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krovopokrivač
Kuća pokrivena trskom
Zanimanje
Naziv zanimanjazanatlija krovopokrivač

Krovopokrivač je majstor zanatlija koji je vršio pokrivanje kuća od naboja sa trskom.

O zanatu[uredi | uredi izvor]

Kuće u prošlosti napravljene od zemlje, pleve, bile su pokrivane trskom koje je bilo dovoljno u našim krajevima. Trska je slagana na drvene grede. Dobro poslagana i sabijena stvarala je krov. Takav krov nije mogao odneti vetar, niti je propuštao vodu. Stručnaci za postavljanje krova bili su krovopokrivači. Kasnije kada se počeo proizvoditi crep prešlo se na pokrivanje crepom, i onda i sa drugim materijalima, kiji su se proizvodili industrijski. Krovopokrivača trskom sada više nema, ali iz prošlosti još uvek ima kuća koje su pokrivane trskom.[1]

Trska
Kuća pokrivena trskom

Proces pokrivanja kuće trskom[uredi | uredi izvor]

Trska se sekla zimi, po ledu, jer je tada stablo bilo suvo, čvrsto i bledo, znak da je trska zrela. Trska se sekla vagovom, kratkom kosom za trsku, a kada se sekla veća količina trske koristila se tolja, veća alatka za sečenje trske. Trska se tada vezivala u snopove i tako dovozila u selo. Majstori bi je tada stavljali i manje i tanje snoplje, sekli je kosirima, kraćim srpom, i pokrivali drvenu građu kuće. Pokrivanje kuće je teklo tako što se snop do snopa, vezivao unakrsno, potom za drvene lestve i sve tako do vrha gde su se vrhovi s obe strane vezivali i pošivali krov.[2]

Osim trske za pokrivanje kuća koristio se i rogoz, ritska biljka, kao i pruće rakite, vrstom vrbe koja se cepala uzduž i koristila kao debeli kanap, koji je imao osobinu da ne trune od vlage.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tešić, Miloš; Martinov, Milan; Lazić, Lazar, ur. (1992). Stari zanati u Vojvodini (Naučno-stručni skup Stari zanati u Vojvodini). Novi Sad: Kulturno-istorijsko društvo Proleće na čenejskim salašima - PČESA. str. 51—52. 
  2. ^ a b Markov Jorgovan, Javorka (2015). Tražim zanat kojeg više nema : (eseji o skoro nestalim zanatima i zanimanjima u Pomorišju). Temišvar: Savez Srba u Rumuniji. str. 25—26. ISBN 978-606-8079-66-0. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]